Zova: Pomaže kod alergija, ali i mršavljenja

Zova je jedna od najljekovitijih i najstarijih biljki koja raste na području Europe. Ovaj listopadni žbun cvjeta u proljeće, a plodove daje u jesen.

U narodu je osim pod nazivom zova poznata i pod nazivima bazga, abzov, bažoina, bazag, bazdov, bazgovina, crna zova, bazovika, belika, boz, buzovka, zovik, zoha, zovljika, zofa, budzova. Za ovu biljku se govorilo kako je toliko zdrava da vraća iz mrtvih.

Sadnja

Iako se radi većinom o samonikloj biljci koja naraste od 3 do 10 metara, nju je moguće uzgojiti uz pomoć presada. Sadnja se preporučuje u proljeće ili u jesen kad se korijen bolje razvija. Za uzgoj zove idealna mjesečna temperatura je od 7 do 15 stupnjeva, međutim ona može podnijeti temperaturu i do -30 stupnjeva.

Voli tlo bogato dušikom i blago kisele do neutralne reakcije, te zahtijeva puno vlage prilikom uzgoja. Pri sadnji svakako treba pripremiti tlo te je ne treba saditi u drvored. Potrebno je redovito obavljati gnojidbu te obavljati rezidbu. Samonikloj zovi životni vijek je oko 40 godina, a uzgojenoj u pola manje.

Ljekovita svojstva

Zbog svojih ljekovitih svojstava od ove biljke se prave čajevi, sokovi, likeri, te razni džemovi.

Cvjetovi i plodovi su bogati taninima, karotenima i vitaminom C. Pokazala se kao učinkoviti lijek protiv gripe, alergija, konjunktivitisa i osipa. Dobra je za osobe koje pate od bubrežnih oboljenja, te astmatičare. Podiže oslabljeni imunitet te liječi upale dišnih putova. Djeluje kao laksativ i diuretik, a dobra je i za znojenje. Pokazala se kao učinkovita pomoć pri mršavljenju.

Zanimljivo kako korijen, list, stabljika i nezreli plod sadrže cijanogene glikozide koji bi mogli odigrati ulogu u liječenju malignih oboljenja.

Ono na što je potrebno pripaziti pri korištenju zove je da plodoviti budu u potpunosti zreli prilikom korištenja. U suprotnom može doći do nuspojava poput mučnina.

Foto: Pixabay/szjeno09190