• Uzgoj kadulje
  • 13.07.2021. 16:00

Za visoke prinose kadulje, obavezno zalijevanje i redovna rezidba

Kadulja je biljka našeg primorja i krša. Raste uz čitavu jadransku obalu, na kamenjaru i oskudnom tlu. Mjestimično zalazi i duboko u unutrašnjost.

Foto: Depositphotos/deyangeorgiev2
  • 295
  • 67
  • 1

Rimljani su je zvali svetom travom, a ime "salvia" potječe od latinske riječi salvare što znači spasiti jer su kadulji (lat. Salvia officinalis) pripisivali izvanredna ljekovita svojstva.

Napitak od ove biljne vrste pio se mnogo prije nego što je u Evropu dospio čaj.

Poznata je latinska izreka: "Cur moriator homo cui salvia crescit in horto", koja u prevodu znači: "Zašto da umre čovjek kojem kadulja raste u vrtu."

Često se spominje i engleski stih: "He that would live for age, must in May eat sage" ili na našem: "Tko hoće živjeti dugo, mora jesti kadulju u maju."

Vremenom se navedena biljka sve više počela upotrebljavati u kulinarstvu, a sve manje u medicini.

Žalfija cvjeta, ali ne medi: Suša ugrozila pčele i pčelare?

Okus njenog lista je nagorak i trpak. Kao začin listovi se mogu služiti u svježem i osušenom stanju, uglavnom za mesna i riblja jela. Dodaju se mljevenom mesu, janjetini, ražnjićima, pečenoj jetri i općenito bogatim i masnim obrocima. Svježi listovi mogu se pržiti na maslacu i servirati s umakom od paradajza. Bolje ih je u kuhinji upotrebljavati u svježem stanju jer su blažeg okusa nego kad su osušeni.

Više nego u prehrani, kadulja se kod nas iskorištava u ljekovite svrhe i za dobivanje eteričnog ulja, koje se nalazi u žlijezdama na površini listova i stabljike.

Osušeni list sadrži oko 1,5 procenata eteričnih ulja i nešto gorkih tvari.

Pored već navedene upotrebe, riječ je i o medonosnoj biljci, a uzgaja se i kao dekorativna vrsta.

Veliki zahjtevi za vodom 

Sije se direktno ili se sadi proizvedeni rasad. U rano proljeće, najkasnije do 15. marta obavlja se direktna sjetva jer dugo niče i za početni rast treba prilične količine vode. Dubina sjetve je 1,5 - 2cm. U jednom metru dužine treba biti 70 do 80 biljaka. Ukoliko je sjetva obavljena u optimalnom roku, već u prvoj godini usjev se može kositi dva puta.

Ako se posadi rasad, u prvoj godini sadnje kosi se jednom ili se uopće to ne radi. U aprilu se u lijehe sije sjeme za proizvodnju presadnica i potrebno ga je stalno zalijevati da se može presaditi u jesen, na razmak između redova 70 cm, a u redu 40 - 50 cm. Zalijevanje je obavezno.

Da bi se postigli visoki prinosi, biljke se u redovima moraju odrezati na osam do deset centimetara visine. Na taj način ubrzava se stvaranje većeg broja bočnih grana i veća produkcija lista.

Lekovita je, ali može biti i toksična !

Najpoznatiji i najčešće korišten pripravak od navedene ljekovite vrste je čaj, za koji je potrebno kašičicu osušenih usitnjenih listova kadulje preliti sa dva i pol decilitra prokuhane vode i ostaviti da odstoji pola sata. Nakon tog vremena se procijedi i pije topao. Kod tegoba sa probavnim organima pije se jedna šoljica pola sata prije obroka. Čaj je djelotvoran i za ispiranje i grgljanje kod bolesti grla i usne šupljine.

Pored čaja, blagotvorno djeluje i kadulja u mlijeku. Ovaj napitak spravlja se tako što se kašičica suhih listova pomenute biljke kuha u 250 ml mlijeka, oko tri minute. Ohladi se da ipak bude toplo i doda dvije kašikice domaćeg meda. Uzima se učestalo tokom dana po jedna mala kašika. Blagotvorno djeluje protiv kašlja, a može se davati i djeci.

Čajeve i ljekovite pripravke od kadulje ipak treba uzimati vrlo oprezno jer njen sastojak tujon može biti i vrlo toksičan. Danas je možemo naći i u praktičnijoj i djelotvornijoj primjeni u obliku sprejeva i tableta, odnosno, bombona.


Tagovi

Uzgoj kadulje Ljekovita vrsta Čaj od kadulje Orezivanje kadulje Eterična ulja Sadnja kadulje Kadulja u mlijeku


Autorica

Saima Trako-Silajdžić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, voćarstva i vinogradarstva. Najveći dio svog bogatog radnog staža provela je u oblasti hortikulture i rasadničarske proizvodnje ukrasnog bilja, sadnica voća i ljekovitih vrsta. Imala je uticaja i na agrarnu politiku u Bosni i Hercegovini, što je rezultiralo ekspanzijom, posebno u proizvodnji jagodastog voća.