Zlatko i Saneta su započeli uzgoj stevije sa samo 100 sadnica, a sada imaju plantažu od 7 hiljada grmova. Ova porodica, zaljubljena u zdrav način života, uzgaja i začinsko bilje, lavandu, artičoku, đumbir i batat.
Ideja im je došla u razgovoru sa prijateljima iz Norveške. Znajući šta je stevija, bračni par Saneta i Zlatko Oručević iz Vrnograča kod Velike Kladuše, nabavili su 100 sadnica ove biljke. Kako je početni urod imao veliki uspjeh, već iduće godine su svoju malu plantažu rasadili i proširili na 7 hiljada grmova na jednom dunumu. Porodica Oručević, zaljubljena u uzgajanje ljekovitog bilja, na svom porodičnom poljoprivrednom gospodarstvu uzgajaju i začinsko bilje, lavandu, artičoku, đumbir i batat.
Ovaj čudesni zaslađivač ili sveti gral za prehrambenu industriju, kako je nazivaju, višegodišnji je zeljasti grm koji porijeklo vodi iz Paragvaja. Zlatko kao tehnolog, samouvjereno tvrdi da je stevija ništa drugo nego dar od Boga i prirode. Zbog svojih ljekovitih svojstava već godinama plijeni pažnju naučne zajednice, prehrambene industrije i brojnih istraživača. "Radi se o šećeru koji se potpuno razgrađuje u organizmu i koji nije štetan", objašnjava Zlatko i dodaje da steviju posebno preporučuje dijabetičarima. "Ona snižava nivo šećera u organizmu, blagi je tonik za srce, a sve popularnija Krono ishrana je bazinana upravo na steviji. Sve što proizvedemo za svoje potrebe koristimo u domaćinstvu umjesto šećera", kaže Zlatko.
Kada su u pitanju njihovi stalni kupci, zadovoljni korisnici, Oručevići poručuju da je stevija uspješna u liječenju psorijaze, hemoroida i herpesa. Odlična je za liječenje dermatitisa i ujeda komaraca, svrab koji nastaje ujedom, nestaje momentalno. Mnogima koji su imali problema sa bolestima zuba su preporučili da sebi zasade barem jedan grm, od kojeg će svakodnevno grickati list, što pomaže u smanjnju pojave karijesa.
Kada je u pitanju sami uzgoj ove biljke, čiji list je 30 do 40 puta slađi od šećera, a Zlatko savjetuje da se korijen zaštiti tokom zime jer je osjetljiv na smrzavanje. Za prehranu biljke se koristi samo organsko gnojivo, a vrlo je zahtjevna što se tiče navodnjavanja. Uslov za dobar urod je mnogo vlage koja se osigurava sistemom kap po kap, ali i odgovarajuća temperatura. Na našim prostorima se pokazalo da odlično uspjeva.
Kao najveći nametnici javljaju se puževi i to u njenom ranom razvoju, u jutarnjim i večernjim satima, kada je vlažno. Ukoliko se ne obrati pažnja, može se desiti da puževi pojedu cjelokupnu plantažu za samo jednu noć. "Na sve načine sam pokušavao zaštititi sadnice, kupujući pužomore, solju, čak sam pokušavao i sa pivskim mamcima. Bude ih na hiljade i nemoguće ih je spriječiti da ne naprave barem manju štetu", kazuje Zlatko kroz smijeh.
Branje se vrši prije cvatnje, a zatim se suši, i melje. Najlakše ju je brati sa stabljikom, a nakon sušenja odvojiti list koji se melje i potom se dobija zeleni prah. Sistem sušenja je isti kao kod duhana, u zatvorenim, prozračnim prostorima, sa odgovarajućom temperaturom, savjetuje Zlatko te dalje objašnjava: "Nakon sušenja pakujem je u kartonske kutije i lagerujem u prozračnoj prostoriji u kojoj nema vlage, jer je ona hidrofilna biljka i lako upija vlagu iz vazduha te se na taj način može pokvariti."
Iako bijela, estrahirana stevija nema kalorija, kao ni zelena, ipak joj se tim procesom oduzimaju sva ljekovita svojstva te ju ovaj proizvođač ne preporučuje za konzumaciju.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autor