• Trnjina
  • 04.11.2015. 11:00

Trnjina - voćka iz davnina

Svi dijelovi trnjine su ljekoviti:korijen, kora, cvijet, listovi i plod. Uzgaja se kao živa ograda, pojedinačni grmovi, stabla, ili kao ukrasna biljka, ali i zbog svog bujnog korijena i stvaranja mnoštva izdanaka radi sprečavanja erozije.

  • 4.649
  • 96
  • 0

Trnjina je biljka čiju ljekovitost narodna medicina poznaje od davnina. U ljekovite svrhe koriste se svi dijelovi trnjine: korijen, kora, cvijet, listovi i plodovi. Postoje dokazi da se koristila u ishrani još u kamenom dobu, a bila je redovna na trpezama stare Grčke i starog Rima.

Gdje možemo pronaći trnjinu?

Poznata je i pod nazivima trnina, trn, crni trn, crni grm, trnjavka, trnavka, divlja šljiva, kukinja i grmulja. Prema botaničkoj nomenklaturi pripada porodici ruža Rosaceae, rodu šljiva Prunus. Široko je rasprostranjena u Evropi, sjevernoj Africi i Maloj Aziji. Raste kao samonikli grm po pašnjacima, sunčanim brežuljcima, rubovima šuma, krčevinama. Uzgaja se kao živa ograda, pojedinačni grmovi, stabla, ili kao ukrasna biljka, ali i zbog svog bujnog korijena i stvaranja mnoštva izdanaka radi sprečavanja erozije. Koristi se i kao podloga u rasadničarskoj proizvodnji voća.

Kao grm, trnjina naraste do 3 m visine, a kao pojedinačno drvo 5 m i više. Ima raširene trnovite grane. Listovi su manjih dimenzija, od 2 do 4 cm i na rubovima malo nazubljeni. Trnjina prvo cvjeta, a zatim lista. Cvijetovi su sitni do 1,5 cm promjera sa pet latica pojedinačni ili po 2 do 3 zajedno i prekrivaju cijele grančice. Cvjetovi ugodnog mirisa, cvjetaju od marta do kraja aprila pa i tokom maja, što zavisi od vremenskih prilika i lokacije.

Karakteristike ploda trnjine

Plod trnjine je koštunica tamnoplave boje sa pepeljkom, promjera od 1 do 1,5 cm, iznutra mesnat i zelenkasto obojen, trpka i kiselog okusa. Sadrži 5 do 8% šećera, organskih materija 1,5 do 3%, pektina 1,5%, vitamina C 8 do 26%, jabučne kiseline 1,7%, vitamina P do 4000 mg, što je više od aronije, tanina do 1% bojene materije, arome. U 100g ploda nalazi se 200 mg vitamina C.

Počinje sazrijevati tokom septembra, ali se zbog trpkog okusa konzumira tek nakon mraza. Može da se bere i ranije ali je tada potrebno prethodno zamrznuti da bi se izgubio trpak okus i stežući efekat. Tada se mogu koristit i u svježem stanju. Od takvih plodova mogu se praviti sirupi, džemovi, miješane marmalade, likeri. Poboljšava okus voćnih kompota i povećava njihovu ljekovitost. Koristi se u gastronomiji kao začin jelima od divljači. Listovi trnjine sadrže vitamine C i E, antocijane, flavonoide. Prosječan prinos po grmu je 12 do 14 kg. Važno je još spomenuti da seme sadrži otrovni glikozid.

Cvjetovi se beru u aprilu, kora sa korijena i plodovi se sakupljaju u oktobru i novembru. U narodnoj medicini trnjina se koristi za liječenje kašlja, grčeva, pročišćavanje krvi, za jačanje želuca pa i mršavljene. Plod trnjine se koristi za saniranje dijareje i problema sa organima za varenje. Cvijet se koristi kao blago laksativno sredstvo i diuretik, podstiče i znojenje kod težih upala i groznica.

Kako uzgajati trnjinu?

Sjeme se koristi za razmnožavanje, a treba 2 do 3 mjeseca biti izloženo hladnoći. Preporučuje se sjeme staviti u vreću sa vlažnim pijeskom i držati u frižideru. Klijanje sjemena je veoma sporo, zbog čega se trnjina najčešće razmnožava izdancima iz korijena. Prije sadnje kopaju se rupe dimenzija 0,8x0,4 m i u njih doda đubrivo. Nakon sadnje vrši se prikraćivanje izdanaka na visinu od 15 cm, što će u proljeće rezultirati bujnim razgranjenjem jer trnjina stvara veliki broj izdanaka. U narednim godinama treba redovno uklanjati suvišne izdanke, polomljene i oštećene grane.

Potrebno je đubriti svake godine da bi ova biljka dala bogat urod. U vrtu se sadi na razmak 2,5 do 3 m između sadnica. Veoma je pogodna za formiranje žive ograde. Može se zasaditi jedan niz sa razmakom između biljaka od 0,5 do 0,7 m ili dvostruki niz u cik cak formi sa rastojanjem od 0,8 do 1 m. Sadnice se postavljaju pod uglom od 45 stepeni. Životni vijek grma trnjine je oko 40 godina. Važno je stanište divljih životinja i ptica. Naseljavaju je i mnogi insekti. Može da posluži i kao ograda za stoku jer svojim dugim trnjem brani prolaz životinjama. Važna je medonosna biljka jer cvjeta u rano proljeće.

Čaj od cvijeta trnjine

Ovaj čaj jača i čisti krv, posebno u slučajevima kožnih bolesti, bolesti pluća i dišnih organa. Čaj se priprema tako što se jedna velika žica osušenog ili sedam velikih žlica svježeg cvijeta prelije sa 2,5 dl vrele vode i prokuha 1minutu. Ostavi se da stoji poklopljeno oko 10 minuta. Dnevno se pije po jedna šalica tokom 3 do 4 dana i to po gutljaj svaki sat. Ako ovaj procijeđeni čaj ponovo prokuhamo sa jednom velikom žlicom meda, blagotvorno djeluje kod upale pluća i bronhija, omekšava sluz i olakšava iskašljavanje. Dnevno se piju 2 do 3 šalice svakih pola sata po jedna velika žlica.

Liker od trnjine

Plodovi trnjine, bez peteljki, se stave u teglu (400g ploda trnjine), pospu sa 200g šećera ili preliju sa 2dl meda i 5dl lozovače ili šljivovice. Ako je tegla na suncu bit će potrebno oko 3 sedmice da se med ili šećer otope. Ukoliko je tegla u tamnoj prostoriji povremeno ju je potrebno protresti. Bit će potrebno oko 6 sedmica da voće pusti sok. Ovaj liker je intenzivnijeg okusa i boje.


Tagovi

Trnina Trnjina Crni trn Liker od trnjine Prunus spinoza Čaj od trnjine Samonikli grm Ljekovita biljka Medonosna biljka Sprečavanje erozije Živa ograda Cvjetovi trnjine Upotreba ploda trnjine


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.