• Divlji luk srijemuš
  • 29.10.2019. 12:00
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Banja Luka

Srijemuš čistač krvi: Jelena Pušac – Broćilović nakon tinkture proizvela i kapsule od divljeg luka

Nakon tinkture prošle su pune tri godine u istraživanju kako da napravi novi proizvod koji još ne postoji na tržištu. Jelena Pušac – Broćilović je tinkturu radila na stari tradicionalni način, ali to nije bilo dovoljno jer se tako sačuva samo 30 do 40 odsto ljekovitosti. Izbor je na kraju pao na kapsule.

Foto: Snježana Karić
  • 1.201
  • 135
  • 0

Tri godine nakon što je banjalučka pravnica Jelena Pušac – Broćilović počela proizvodi tinkturu od divljeg luka (srijemuša) uz pomoć koje je izliječila ne samo sebe, već pomogla i mnogim građanima, iz njene male labaratorije ovih dana su izašle i kapsule od ove samonikle biljke, koje služe za preventivno čišćenje krvi, a sve pod brendom Srijemuš LaVita

Iako po struci pravnica, Jelena mnogo vremena provodi u prirodi istražujući njene blagodati i tražeći prirodni lijek za brojne bolesti.

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina obiluje divljim lukom, kojeg možemo naći svakog proljeća u šumama, pored potoka, rijeka i na drugim sjenovitim i vlažnim mjestima, Jelena je prije par godina počela da istražuje ovu samoniklu biljku.

Divljim lukom u borbu protiv upaljenih vena

Odlučujući momenat za istraživanje ove samonikle biljke bio je kada je Jelena nakon rođenja treće kćerkice dobila upalu vene, a zatim i tromb u nozi. Ljekari su joj tada predlagali operaciju, ali je ona to odbila, uvjerena da se može sama izliječiti koristeći blagodeti prirode. Izbor je pao na divlji luk, koji je od ranije bio izuzetno zastupljen u ishrani njene porodice, ali uglavnom kao začin ili salata.

Proučavajući naučne studije o divljem luku, Jelena je saznala da je ova biljka dobra za čišćenje krvi, te da je odličan čistač masnoća u krvi, a snižava i krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju, pomaže kod prehlada, stomačnih tegoba, bronhitisa, astme i slično. Pored toga, izuzetno je dobar i za jačanje imuniteta, te odlično sredstvo za borbu protiv malokrvnosti.

S obzirom na to da je ovo biljka koju možemo naći u prirodi samo u proljeće, Jelena je razmišljala na koji način može iskoristiti divlji luk, kako bi ga mogla upotrebljavati i tokom ostatka godine.

"Shvatila sam da je jedan od najboljih načina da divlji luk zadrži svoje ljekovito svojstvo, pravljenje kapi od svježeg lista ove biljke", kaže Jelena na početku razgovora za Agroklub. Dodaje da je tako nastala njena prva tinktura. Proizvodnja je, naravno, bila ograničena jer se divlji luk može brati samo u proljeće i to se radi isključivo ručno. Nakon branja divlji luk se odmah mora adekvatno skladištiti da ne bi izgubio svoja ljekovita svojstva.

Šume Bosne i Hercegovine bogate su divljim lukom (Foto: Pixabay/Hans)

"Ova biljka je jako specifična, jer ono što je ljekovito u njoj brzo nestane. Pola dana nakon branja, od srijemuša imate samo jedan ukusan začin ili salatu, ali ne i ljekovitu biljku. Zato sam i krenula u priču oko pravljenja biljnih kapi", prisjeća se Jelena.

Jelena Pušac - Broćilović: Kapsule su bolji čuvar ljekovitih svojstava divljeg luka

Dodaje da se divlji luk nakon branja lagano obriše i stavlja u rosfrajne posude sa tečnim azotom, gdje se zamrzava. Nakon toga se prebacuje u rosfrajno ili stakleno posuđe, odnosno u što prirodnije materijale. Biljka se zatim potapa u alkohol potrebne jačine, gdje određeno vrijeme stoji da bi se obavila ekstrakcija, nakon čega se cijedi.

Jelena pojašnjava da je jedina mana ove biljke to što je u svježem stanju dostupna svega tridesetak dana, pa su kapi jedino rješenje za one koji žele da je koriste tokom cijele godine.

"Tinkturu  smo radili na stari tradicionalni način da se sačuvaju ljekovita svojstva biljaka, ali to nije bilo dovoljno jer uz pomoć biljnih kapi se sačuva samo 30 do 40 odsto ljekovitosti divljeg luka. Ostalo ispari jer je divlji luk specifična biljka, nestabilnih hemijskih jedinjanja, koja u dodiru sa toplotom i vazduhom veoma brzo gube ljekovita svojstva. Iz tog razloga sam imala potrebu da napravim proizvod koji bi sačuvao ako ne 100 odsto, onda većinu ljekovitih svojstava. Naravno da ništa ne može da zamijeni svježu biljku, ali je potrebno naći nešto uz pomoć čega će se sačuva i tokom zime", priča Jelena.

Dodaje da je uz pomoć stručnjaka tri godine neumorno radila razna istraživanja dok na kraju nisu došli na ideju da naprave kapsule od divljeg luka.

U izradu kapsula, kako ističe Jelena, bio je uključen veliki broj stručnjaka iz raznih oblasti. A da je bilo jednostavno, nije. Jelena ističe da je tokom istraživanja naišla na brojna zatvorena vrata, te da je često gubila snagu i razmišljala da li uopšte da nastavi.

"Obraćala sam se profesorima u Novom Sadu i Beogradu da vidimo koji je najbolji princip da sačuvamo ljekovita svojstva divljeg luka, čitala sam razne studije, kontaktirala brojne stručnjake i na kraju sastavila kockice. Shvatila sam da je liofilizacija jedan od trenutno najsavršenijih načina konzerviranja ljekovitih svojstava u biljkama. To je dehidriranje biljke u zamrznutom stanju- izvlačenjem vode. Ako biljku dehidrirate, sušite na standardni način, sačuvaćete 50 odsto ljekovitih svojstava", pojašnjava Jelena.

Jedna kapsula zamjena za deset svježih listova divljeg luka

Ona dodaje da proces proizvodnje kapsula ide tako što se divlji luk nakon branja stavlja u suvi led, te zamrzava i istog momenta transportuje u liofilizator na minus 40 stepeni. Potom se vakumskim pumpama izvlači voda. Procest traje 24 sata od unosa biljke u mašinu.

"Sve se radi u mračnom prostoru, a nakon dehidratacije biljka se melje i kapsulira. Na taj način smo liofilizacijom dobili proizvod koji je sačuvao sva ta nestabilna jedinjenja srijemuša, a koja su zaslužna za ljekovitost ove biljke. Sam taj proces proizvodnje koji je i rezultirao ovim proizvodom smo patentirali i zaštitili", ističe Jelena.

Ona kaže da su ulaganja u proizvodnju mala, ali su za nekoga ko tek počinje taj posao poprilično velika. Jelena trenutno ima napravljeno tek oko 1.000 bočica u kojima se nalazi po 30 kapsula.

Naša sagovornica ističe da kapsule služe kao dodatak ishrani. Jedna kapsula zadovoljava dnevne potrebe za preventivno čišćenje krvi. Jelena ističe da jedna kapsula mijenja do deset svježih listova divljeg luka. Preporučuje da se kapsule koriste dva mjeseca, pa da se potom napravi pauza. Ove kapsule su, kako ističe Jelena, za sada prve ne samo u BiH, već i Evropi.

Sakupljanje srijemuša i izrada kapsuli je vrlo složen proces (Foto: Arhiva Jelene Pušac - Broćilović)

Kaže da postoje brojni proizvođači raznih biljnih kapsula, ali da je njihova mana to što rade sa više biljaka i tako gube na kvalitetu. "Suština je koncentrisati se na jednu biljki i raditi na tome da ona maksimalno bude iskorištena u ljekovitom pogledu. Svaka biljka ima svoju priču. Kad kvalitetno istražite jednu biljku, nabavite odgovarajuće mašine i tehnologiju, to se onda može smatrati kvalitetnim proizvodom. Na tržištu BiH imamo mnogo uvezenih stvari, pakovanih i prepakovanih bez ikakvog sistema kontrole", ističe Jelena.

Ona kaže da proizvodnjom kapsula njen posao nije završen, jer sada slijedi istraživanje kakav će one imati učinak na zdravlje ljudi. Cilj joj je da još ulaže u proizvodni sistem i da edukuje tržište o postojanju ovog biljnog proizvoda.

Jelena poručuje da BiH obiluje raznim samoniklim ljekovitim biljkama koje samo čekaju da budu pronađene i iskorištene u ljekovite, kozmetičke ili neke druge  svrhe. "Umjesto što čekamo da nešto uvezemo, zašto ne bi sami nešto napravili", poručuje Jelena.


Fotoprilog


Tagovi

Jelena Pušac – Broćilović Srijemuš Divlji luk Kapsule Tinktura Čistač krvi Upaljene vene Pravnica Ljekovito bilje Srijemuš LaVita


Autorica

Snježana Karić

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi