AgroKlub.ba

\

Ukrasno i ljekovito bilje

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Ukrasno i ljekovito bilje » Šeboj - mirisna cvjetnica skromnih zahtjeva

Šeboj - mirisna cvjetnica skromnih zahtjeva

Ukras vrtova

Šeboj - mirisna cvjetnica skromnih zahtjeva

Datum: 12.08.2017. 12:00

Kategorija:

Ukrasno i ljekovito bilje

Šeboj je najstarija kultivisana cvjetnica koja se odlikuje lijepim i mirisnim cvjetovima.

Šeboj (lat. Erysimum cheiri) je dvogodišnja ili višegodišnja biljka iz porodice kupusnjača koja se odlikuje izuzetnim mirisom cvjetova. Vodi porijeklo iz Sredozemlja, a žuti šeboj je najstarija kultivisana cvjetnica. Poznat je i pod imenima viola, fajgl, romanija. U prvoj godini formira lisnu rozetu, a u drugoj godini cvjeta. Najobilnije cvjeta u drugoj godini, a poslije grm šeboja postaje drvenast i smanjuje se obim cvjetanja. Zbog intenzivne boje i mirisa cvijeta u Evropi je od 12. vijeka veoma popularna cvjetnica koju često susrećemo u starinskim vrtovima.

Cvijet mnogih varijeteta

Postoje mnogobrojni varijeteti šeboja koji se razlikuju po visini i boji cvjetova. Grm šeboja može da naraste od 20 do 60cm. Mogu se pronaći niske sorte do 20cm visine, srednje visoke do 45cm i visoke sorte do 60cm. U prvoj godini formira rozetu. Tokom zime rozetu je potrebno zaštititi od izmrzavanja, ali i od zečeva koji je rado jedu. U drugoj godini formiraju se stabljike sa cvijetovima. Mirisni cvijetovi mogu biti različite boje složeni su u cvasti. Selekcijom su stvoreni jednostruki i dvostruki cvijetovi, a mogu biti jednobojni ili šareni. Cvijet ima 4 latice dužine 20 do 25mm. Plod je sličan plodu ostalih kupusnjača, dužine do 6cm i širine oko 3mm sa mnoštvom sjemenki.

Različite sorte cvijetaj u u različitom periodu, od ranog proljeća do kasne jeseni.

Uzgoj šeboja

Za uzgajanje šeboja najbolje odgovaraju rahla, blago alkalna zemljišta sa dobrim odvodnjavanjem. Može da se razmnožava sjemenom ili reznicama. Šeboj se može sijati u zatvorenom tokom marta i aprila, a na otvorenom sjetva se obavlja kada prođe opasnost od mraza (tokom maja i juna). Optimalna temperatura za sjetvu, klijanje i nicanje je između 18 i 21ºC. Tokom ranog proljeća mogu se uzeti reznice sa grma šeboja u dužini od 5cm i iskoristiti za vegetativno razmnožavanje.

Kada biljke dostignu visinu od 8 do 10cm presađuju se na stalno mjesto. Naviše se sadi kao proljećna cvijetnica. Odlično uspjeva na kamenjarima. Na stalno mjesto presađuje tokom avgusta. Ova mirisna cvijetnica ima skromne zahtjeve uzgajanja. Za svoj rast i razvoj zahtjeva malo vode i umjereno đubrenje. Biljke se sade u pojedinačne rupe ispunjene organskom materijom. Baza stabla prilikom sadnje treba da je u nivou zemljišta. Razmak sadnje je 15cm.

Šeboj ne podnosi višak vlage.

Sadrži i otrovne materije

Da bi šeboj obilnije cvijetao potrebno je iz grma uklanjati grane koje se precvjetale. Tokom zime potrebno je biljku zaštititi od izmrzavanja. Usled djelovanja niskih temperatura na biljci može doći do opadanja listova. Donji listovi žute i propadaju. Dugotrajna vlaga u predjelu korijena dovodi do propadanja biljke. Šeboj najviše strada od nematoda.

Upotrebljavao se u narodnoj medicini, a danas se upotrebljava u farmaceutskoj industriji za dobivanje lijekova. Sa upotrebom šeboja treba biti veoma obazriv jer sadrži otrovne materije.

Foto: Pixabay/Hans

Broj pregleda članka: 883; Uspješnost članka: 84.15

Tagovi: Šeboj, Fajgl, Mirisni cvijetovi

Ključne riječi članka: seboj, mirisna, cvjetnica, skromnih, zahtjeva, šeboja, tokom, šeboj, godini, biljke, potrebno, drugoj, rozetu, cvjetnica, sorte, drugoj godini, prvoj godini formira


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.