Posljednjih godina, osim ukrasnog, proizvodi i prodaje začinsko i ljekovito bilje koje je veoma traženo.
Emilijan Simeon iz Niša u Srbiji, oduvijek je volio da uzgaja cvijeće. Dok je bio zaposlen to je radio amaterski, a od 2005. godine, kada je otišao u penziju, počeo je da se bavi i profesionalno. Za to je, kaže, najzaslužniji njegov prijatelj Bane iz Medoševca koji je godinama bio njegov idol u ovom poslu.
Posmatrajući ga kako uživa u proizvodnji cvijeća i sam je poželio da se bavi cvjećarstvom. Prve biljke je po cijeni od dvije marke kupio od njega '97. godine, pred 8. mart - Dan žena, i odmah ih preprodao. Vidjevši da može da se zaradi od cvijeća, riješio je da u svom dvorištu, po odlasku u penziju, napravi plastenik gdje će moći i sam da uživa u uzgoju.
Ovaj plastenik, površine 8 sa 10 metara, podigao je zahvaljujući donaciji od 1.500 eura koju je dobio od jedne holandske humanitarne organizacije.
"Čim sam ga postavio u dvorištu došla je da me obiđe njihova predstavnica. Kada je vidjela i čula šta sve mogu da uradim u njemu odlučila je da predloži svojoj organizaciji da mi donira još 1.500 eura, što su i uradili", počinje svoju zanimljivu priču naš sagovornik.
Želeći da svoju proizvodnju digne na profesionalni nivo, iako je već bio penzioner, upisao je srednju Poljoprivrednu školu u Kraljevu, smjer cvjećarstvo. Poslije položenih 15 stručnih predmeta stekao je i željenu diplomu. Želio je da njegovo znanje i umijeće budu potvrđeni i napismeno.
Ovako obučen, stalno je unapređivao proizvodnju baštenskog i balkonskog cvijeća koja se bazirala na petunijama, muškatlama, begonijama, kadificama…
U plastenik je uveo i parno grijanje i ta investicija mu se veoma isplatila. O podizanju novih plastenika ne razmišlja, jer na placu od tri ara gdje se nalazi i njegova kuća nema uslova za tako nešto. Uprkos tome što mu zimi u plasteniku manjka svjetlosti zbog visoke zgrade koja se nalazi ispred njegovog placa, uspijeva da tokom sezone proizvede zdrave biljke.
Postoji cvijeće koje je pčelama potpuno beskorisno - šta onda saditi u vrtovima?
"Ljeti, kada temperatura dostigne i četrdeset stepeni obrnuta je priča, jer tada imam predivnu hladovinu za biljke u plasteniku."
Prodajući cvijeće na niškoj Cvetnoj pijaci, pijaci Ćele kula, na raznim vašarima i manifestacijama, stekao je zavidan broj kupaca. Kako su godine prolazile, mijenjao je svoj proizvodni asortiman. Tako posljednjih godina, osim ukrasnog, proizvodi i prodaje začinsko i ljekovito bilje koje je veoma traženo, kaže on.
"Tržište je preplavljeno baštenskim i saksijskim cvijećem. Za razliku od njega, začinsko i ljekovito bilje uvijek ima svoju prođu zato što može da se proda i kao sušeno tokom zime", tvrdi ovaj uzgajivač.
Zato namjerava da se u najskorije vrijeme u potpunosti preorijentiše na proizvodnju ovog bilja koja je, kaže, mnogo lakša u odnosu na uzgoj ukrasnih.
U plasteniku stalno mijenja broj zasađenih vrsta začinskog i ljekovitog bilja. Osim lavande, ruzmarina, majčine dušice, nane u nekoliko vrsta, matičnjaka, proizvodio je i steviju. Ova biljka ima glikemijski indeks nula i zato je idealna za dijabetičare. Raste do 80 cm visine, pripada porodici hrizantema, otporna je na niske temperature i dobro uspijeva na pješčanom zemljištu.
Evo devet pravila za uzgoj povrća i začinskog bilja na balkonu
"Počeo sam da razmnožavam i četinare, tuje i čemprese u manjim količinama. Osim njih, bit će i perena i trajnica. Sve one ne zahtijevaju zimi grijanje, pa ću samim tim imati i manje troškove proizvodnje", podvlači Simeon i dodaje da bi cvjećari u njegovom gradu morali da imaju bolji tretman na pijacama.
Odnosno, kaže, da za cijenu zakupa koju plaćaju dobiju veći prostor od trenutnih dva metra betona.
Tagovi
Autorica
Nije uspio spasiti 400 svinja od poplave: Zadnje što je čuo iz staje bio je alarm ventilacijskog sustava
Razorna poplava koja je pogodila središnju Europu odnijela je mnoge ljudske živote. Smatra se da ih je poginulo najmanje 17, a još se nekoliko osoba vodi kao nestalo. Mat...
