Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Živica na farmi
  • 10.09.2022. 07:30

Ograđivanje posjeda: Izbor odgovarajuće živice zavisi od namjene

Izborom biljnih vrsta možemo dobiti efikasne vjetrobrane, zaštitu od erozije, dekorativne ograde, voćne živice ili pčelinju pašu

Foto: Depositphotos/pjhpix
  • 171
  • 12
  • 0

Živice nisu samo granica između parcela već su mnogo više i imaju različite uloge. Štite usjeve i objekte od vjetra, od zagađenja i tuđih pogleda. Sprečavaju eroziju i ispiranje hranjivih materija, djeluju na stvaranje mikroklime na parceli. Dom su za različite organizme, sprečavaju prodor štetočina i prouzrokovača oboljenja, lokacija su za sadnju voćnih i drvenastih biljnih vrsta, kao i medonosnih ili imaju estetsku ulogu.

Imaju snažan uticaj na biodiverzitet. Brojne ptice tu prave gnijezda, a živice su dom brojnih korisnih insekata, oprašivača i grabežljivaca. Naravno, one mogu biti izvor bolesti za uzgajane biljke i dom štetočina, ali to zavisi od izbora biljnih vrsta koje je formiraju.

Mogu biti manje ili više kompaktne, a od namjene zavisi šta ćemo odabrati za sadnju ili formiranje.

Zaštita od vjetra i zagađenja

Biljne živice koje formiramo mogu biti odličan vjetrobran. Apsorbuju aero i zvučna zagađenja, posebno kada se radi o prometnim cestama ili ulicama. Filtriraju i umanjuju snagu vjetra štiteći objekte i usjeve. Mogu propuštati od 25 do 95 posto vjetra. Osim vjetra, apsorbuju brojne štetne gasove, a posebno će smanjiti količinu CO2 koju ispuštaju automobili.

Apsorbuju aero i zvučna zagađenja (Foto: Depositphotos/emjaysmith)

Estetski bolje izgledaju od betonskih zidova i pružaju bolju zaštitu i do 50 posto. Lakše se formira i održava u odnosu na zidane ograde (barijere). Najčešće se sade grab, lovor, čempres, kleka, jela, tuja, lovor višnja.

Biljke su značajne jer smanjuju buku, a najviše iritantne visoke tonove. Najbolje za ovu namjenu su četinarske vrste, a najbolji je ariš.

Bodljikava živica

Kada želimo da spriječimo ulazak ljudi i životinja izbor će pasti na brojne bodljikave vrste koje su dugotrajne, pouzdane i ekološki prihvatljive.

Najbolji su: glog, pirokanta, razne vrste berberisa, divlje ruže, božikovina, kupina sa trnjem, pasiji trn.

Dekorativne živice

U današnjem svijetu poželjne su estetski dopadljive živice koje će pružiti odmor vlasnicima i poboljšati raspoloženje. Hortenzija, kukurika, ruže, forzicija, jorgovan, ljetni jorgovan, jasmin, budleja, magnolija, hamamelis, ukrasna ribizla, viburnum, lavanda su samo neke od vrsta koje mogu da formiraju ukrasne ograde.

Odabirom vrsta možemo osigurati cvjetnu ogradu tokom cijelog vegetacijskog perioda, od ranog proljeća do kasne jeseni.

Živica od hortenzije vrlo je dekorativna (Foto: Depositphotos/mychadre77)

Voće i pčelinja paša

Osim što će biti izvor života, stanište za brojne životinje, pažljivim odabirom možemo dobiti voćnu živicu i dobru pčelinju pašu. Za sadnju se pogodne sve vrste voćaka, a za pčele možemo osigurati stalni izvor nektara i polena.

Zašto u blizini košnica uzgajati raznovrsno bilje koje cvjeta u različitim terminima?

Za ovu namjenu mogu da se koriste brojne voćne vrste: jabučaste, koštičave, bobičaste, vinova loza. Birajte voćne sadnice gdje je podloga sjemenjak ili bujne i srednje bujne podloge. Za kržljave podloge biće neophodna potpora, armatura, jer imaju slab korjenov sistem i lako se izvale pod naletom vjetra. Pčele će privući bagrem, kesten, lipa, lijeska, lavanda, matičnjak, menta, vrijesak i mnoge druge vrste.


Tagovi

Živica Živa ograda Pčelinja paša Dekorativne živice Biodiverzitet Erozija


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kožarstvo su u Visokom, prema historijskim činjenicama, razvile Osmanlije i to u kućnoj radinosti kao stratešku industrijsku granu.