U toku zime sobno bilje često vene i propada zbog nedosattka prirodne svjetlosti, suvog vazduha i neadekvatnog zalijevanja.
Nije rijedak slučaj da biljkama, koje su tokom ljeta boravile na otvorenom, prilikom unošenja u zatvoren prostor, pođu da otpadaju listovi. Evo šta može biti razlog tome.
Poslije boravka na balkonima biljke tokom zime moraju da se prilagode novim, nepovoljnim uslovima u zatvorenom prostoru.
Biljke ne podnose naglu promjenu temperature. Odgovarajuća temperatura vazduha u prostoriji za biljke je između 15oC i 20oC. Ali nekim biljkama odgovara i nešto niža temperatura, pa tako oleanderu, hrizantemi i limunu odgovara tenperatura od 4oC do 10oC, a azalejama i ciklamama do 13oC. Tokom zime se stanovi znatno više zagrijavaju nego što je biljkama potrebno, na taj način se isušuje vazduh i može dovesti do raznih poremećaja pa čak i propadanja dijelova biljke ili propadanja, sušenja cijele biljke.
Što se tiče vlažnosti vazduha, gdje se najčešće i prave greške, većim biljkama je potrebno je 40 %, a manjim 50-60 % vlažnosti vazduha. Vlažnost vazduha se može povećati orošavanjem, ali treba imati na umu da biljke sa dlačicama (afrička ljubičica npr.) ne podnose prskanje.
U zimskom periodu nije preporučljivo presađivanje biljaka, takođe i đubrenje se redukuje osim kod biljaka koje stalno cvjetaju. Ako su listovi biljaka suviše svijetli preporučuje se dodavanje željeza.
Zalijevanje zavisi od vrste biljke, a voda treba da odstoji i da poprimi sobnu temperaturu, takođe ako je voda hlorisana mora da odstoji. Palmu treba zalijevati jednom u sedam dana, dracenu i fikus u sedam do deset dana. Zalijevanje hladnom vodom i ljeti i zimi biljkama škodi, doživljavaju šok. Najidealnije bi bilo biljke zalijevati kišnicom, što je u gradu teže izvodljivo. Nije dovoljno samo pogledati saksiju i dodirnuti površinski zemlju već je potrebno zabosti prst i ocijeniti vlažnost. Vlažnost treba odžavati konsatntno, a ne kao što je čest slučaj da se supstrat zasuši pa noglo doda suviše vode.
Mnoge osjetljive biljke stradaju zbog suhe zemlje, a uzgajivači u težnji da se to spriječi, zalijevaju previše, pa im se često desi da korijenje sagnjije zbog prevelike vlage. Kaktuse i druge biljke koje imaju mesnat list ne treba zalijevati u toku zime da bi naredne godine cvjetale. Znači u periodu mirovanja pojedine vrste ne treba zalijevati ili zalijevanje svesti na minimum da bi redovno cvjetale. Treba voditi računa u koje doba dana zalijevamo sobne biljke. Zimi je najbolje zalijevati ujutro, da se do večeri zemlja malo osuši, u ljetnjem periodu, što je već svima poznato, bile biljke u kući ili vrtu na balkonu nikad se ne zalijevaju u najtupliji dio dana, već ujutro ili u veče. Biljke sa slabim korjenom i kožnim lišćem, s dalčicama ili bodljama, ne trebaju toliko vode pa ne treba pretjerivati sa zalijevanjem.
Takođe je važno napomenuti da biljke treba držati podalje od grejnih tijela u toku zime. Tokom dugogodišnje prakse, često uzgajivači sobnog bilja postavljaju pitanje da li se pesticidi (sredstva za zaštitu bilja) koja su namjenjena upotrebi na otvorenom u polju ili u plastenicima mogu koristiti i za njegu sobnog bilja, to nikako ne preporučujem. Isključivo savjetujem insekticida namjenjenih za zaštitu sobnog bilja u slučaju, ako se pojave bilo kakvi insekti na listu ili fungicide, takođe, namjenjenih za zaštitu sobnog bilja, ako se pojave bolesti na dijelovima biljke.
U slučaju da i nismo uspjeli zaštititi u potpunosti biljku, pa je došlo do sušenja i propadanja nekih dijelova, potrebno je iste odstraniti kako bi biljka mogla dalje normalno rasti i razvijati se, a naravno samim tim i da izgleda lijepo jer osim ličnog zadovoljstva uzgajivača i namjena joj je da uljepša prostor.
Na tržištu je u ponudi raznih ukrasnih glinenih kuglica za saksijsko cvijeće koje osim što djeluju dekorativno imaju i funkciju da zadržavaju vlagu.
Foto: Bigstockphoto/dolgachov
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica