Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ljekovite gljive
  • 29.09.2018. 18:00

Ljekovite gljive hrastova sjajnica, lavlja griva, cordyceps militaris, maitake, smrčak i druge uzgajaju na OPG-u Istra Mushrooms

Tatjana Čaplinskij na obiteljskom gospodarstvu u istarskom Sovinjaku nedaleko Buzeta, u susjednoj Hrvatskoj, u laboratoriju i kontroliranim uvjetima proizvodi ljekovite gljive koje suši i melje u prah. Hrastova sjajnica, lavlja griva, cordyceps militaris, maitake, smrčak i druge dio su njenog sve traženijeg ljekovitog blaga

Foto: Arhiva OPG Istra Mushrooms
  • 944
  • 49
  • 0

Na brdašcu okruženom maslinicima, vinogradima, smokvama i pogledom na bajkovitu dolinu Mirne, smjestio se na nekoliko hektara OPG Istra Mushrooms Tatjane Čaplinskij (58) iz Sovinjaka nedaleko Buzeta, u susjednoj Hrvatskoj. Proizvodi ona gljive već više od tri desetljeća, a započela je tu jedinstvenu aktivnost sa suprugom Vasilijem aeroprometnim inženjerom, koji je bio zaljubljen u gljive i  gljivarenje. Od kako ga više nema, kaže Tatjana, posao s gljivama već drugu godinu nastavlja sama, u čemu joj pomažu sin Viktor student FER-a i kćer Viktorija, studentica šumarstva. Proizvode oni u laboratorijskim uvjetima, ljekovite gljive koje u Hrvatskoj sve više dobivaju na cijeni ponajprije onoj za zdravlje.

Hrastova sjajnica, lavlja griva, smrčak, maitake, cordyceps militaris, bukovače, blazei agaricus nemalo su gljive koje se "rađaju” u laboratoriju Čaplinskij. Nisu te gljive gurmanske već se koriste za čajeve odnosno kao “lijek”. Na tom je tragu svakako hrastova sjajnica (Ganoderma lucidium) koja podsjeća na lakirani panj, s glatkom korom. Na Dalekom je istoku različito nazivaju, a kod Japanaca poznata je i kao Reishi, što je odlikuje božanskim karakteristikama, a zovu je i gljivom “dobre sreće” .

Micelij za uzgoj zrno žita i heljda

"Tvrda je i nejestiva, a micelij za njezin uzgoj, može biti zrno pšenice, heljda (inokulira se micelij u zrno pšenice) odnosno od svake je gljive micelij drukčiji kada počne prorastavati. Svašta su nas gljive dosada naučile, od spoznaje najbolje nam tehnike za uzgoj, sustava rasta, ali i životnog prostora (ne vole blizinu elektronike i zračenja)", kaže nam pomalo samozatajno Tatjana koja je sa suprugom učila o gljivama sa svih strana, uključujući i metodu pokušaja i pogreške. Sve im se gljive proizvode u steriliziranom prostoru odnosno (po)stavljanjem kulture gljive u sterilizirani supstrat, koji dalje u sustavu uzgoja, prorasta na podlozi od pšenice ili heljde.

Gljive proizvode u laboratorijskim uvjetima 

Kada počnu nicati “bebe” gljive u pravilu se suše, slikovito nam i jednostavno Istrijanka opisuje proizvodnju koja ima svoje zahtjevne zakonitosti. Njih je nekadašnja četvorka širila među sobom, pa ne čudi da danas gospođa Tatjana može biti ponosna na sve vrijedno što su o uzgoju ljekovitih gljiva naučila njezina djeca. Kako doznajemo, sa suprugom je znanje usvajala od vrsnih im učitelja počevši od pokojnog prof. dr. Miroslava Cuculića s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, do prof. dr. Franc Pohlevena s Biotehniške univerze v Ljubljani i drugih uglednih stručnjaka iz inozemstva.

Prvotno su, prisjeća se, ona i suprug joj htjeli proizvoditi šampinjone, skupljali su literaturu, učili i inozemnih knjiga jer suprug znao engleski i ruski, a imao je i “tehničku žicu”. Malo po malo put ih je ipak odveo k ljekovitim gljivama. Konzultirali su godinama mikrobiologe, infektologe i čitav niz stručnjaka istodobno ulažući i u proizvodnju uz dosta odricanja i puno rada. Nisu opterećeni kreditima, nemaju poticaja, a odustali su i od EU potpora jer u ova nesigurna vremena, uzdaju se, kaže, ponajviše u svoje znanje i vjerne kupce. Tim više jer proizvodni će im kapaciteti zasad ostati u postojećim okvirima jer tržište imaju, a reklama su im ljudi već više od dvadeset godina.

Laboratorijska proizvodnja gljiva, doznajemo, “pipkav” je posao koji uvelike zahtijeva higijenu, tehničko znanje, prije ulaska u laboratorij i tuširanje, dezinficiranje, uključenje hepa filtera i druge "tehnike".

Zbog imuniteta najtraženija hrastova sjajnica

Najviše im je tražena gljiva hrastova sjajnica (Ganoderma lucidium) zbog svoje blagodati podizanja imuniteta, antikancerogena je, neutralizira otrove, štiti jetru, aktivira metabolizam, pročišćuje krv, a konzumira se i prodaje kao prah (200 gr plus deset grama gratis košta 400 kuna). Osobama oboljelim od kroničnih ili nekih drugih bolesti napominje naša sugovornica, valja se dodatno konzultirati o konzumiranju ljekovitih gljiva. Rijetka, sitna, poput štapića i narančasta jest gljiva im Cordyceps militaris (ima i svoj varijetet Cordyceps sinensis) koju su od davnina koristili samuraji, a poznata je i kao energetska gljiva. Često joj pribjegavaju sportaši, a ima, kako doznajemo, imunomodulirajući faktor (ono što je visoko spušta i obratno ), poboljšava krvnu sliku, regulira šećer u krvi, gljiva je to koja oslobađa energiju u stanicama i djeluje na kardiovaskularni sustav.

Prije njezine upotrebe valja se informirati o lijekovima koji se možebitno koriste zbog kardiovaskularnih problema. Jestiva, ali i ljekovita gljiva koju obiteljsko gospodarstvo ima u uzgoju jest i Maitake (Grifola frondoza) koja raste grmovito (u Hrvatskoj je ima na kontinentu), sivkaste je boje koja ovisi o njenoj starosti. Uglavnom je riječ o gljivi za ”ženske tegobe” (menopauza), ali i za one s dišnim tegobama, dijabetesom. Smrčak (Morchella esculenta) u uzgoju je tog OPG- a, šupljikava je gljiva nalik saću i za tegobe je s vidom dok je lavlja griva (Hericium erinaceus) resičasta i bijela kada je mlada, a kasnije je narančasto – smećkasta i dobra za očuvanje rada živčanog (demencija) odnosno probavnog sustava (gastritis, čirevi). Zovu je i hrana prirode za neurone. Spomenute ljekovite gljive uvelike imaju antivirusna i antigljivična svojstva.

Chaga ljekoviti nametnik s kore breze

Kako doznajemo, specifična je i gljiva chaga koja je u naravi nametnik na kori breze, a odlike ljekovitosti ima samo uzeta s tog drveta. Vrijednost bilježi zbog botulinske kiseline odnosno jakih antioksidanasa. Ima je dosta u Sibiru, a Rusi je, kaže naša sugovornica, dosta upotrebljavaju. U svježe posječenim hrastovim oblicama za gastro užitak gospođa Tatjana uzgaja i shi take koje prorastavaju (micelij) od pola do godine dana “popikane” u rupama hrastovih oblica pohranjenih u dvorištu gospodarstva.

Ljekovite gljive s OPG-a Istra Mushrooms

Posebne skrbi oko uzgoja nemaju, već se obitelj vodi onom ”što Bog i priroda daju” a shi take slijedom prvo postaju bijele pa potom "posmeđuju" kada i idu konačnoj zriobi. U Istri se doznajemo mogu pronaći osim smrčka i hrastova sjajnica, maitake, cordyceps militaris... Omiljeno je našoj sugovornici otići i u okolne joj šume po vrganje kojima oplemenjuje kulinarsku ponudu ukućanima. U drugom slučaju u ponudi ljekovitih gljiva za tržište doznajemo sve su joj traženije one “energetske” ali i protiv zloćudnih bolesti, multiple skleroze i autizma.


Fotoprilog


Tagovi

OPG Istra Mushrooms Tatjana Čaplinskij Ljekovite gljive


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.