Jedan hektar nevena daje do 600 kg sušenog - plasman siguran, a cijena?

Kada na imanju Slavice Arizanović, procvjetaju žuti neveni zasađeni na jednom hektaru, ovo mjesto poprimi bajkovit izgled koji sve prolaznike ostavlja gotovo bez daha. Mnogo njih zastane da aparatom ovekovječi taj prizor. Ipak, za njih je najljepši onaj kada Arizanovićevu zateknu noću kako pod rudarskom lampom bere cvjetove ove ljekovite vrste.

Uzgojem nevena na organski način bavi se već punih 15 godina. U sve to ušla je kada je ostala bez posla. Iako je bila po struci ekonomista, nimalo joj nisu pali teško poljoprivredni radovi. I dok je obrađivala zemlju, stalno je težila da na njoj organizuje takvu proizvodnju gdje bi sve poslove mogla sama završavati, ali i da joj donese adekvatnu zaradu.

Kada je otkrila da sve to može sebi priuštiti uzgojem nevena, potpuno mu se posvetila.

"Sve poslove u uzgoju obavljam sama. Sa proizvodnjom rasada za ovu biljnu vrstu počinje se od februara do aprila, a presađivanje se izvodi u martu i aprilu kada se usjev nalazi u fazi dva do četiri prava lista. Sa jednog hektara može se dobiti od 300 do 600 kilograma suvih kruničnih listova, odnosno od 800 do 1.500 kilograma cvasti", objašnjava Arizanovićeva.

Siguran plasman, ali nedovoljno plaćen proizvod ?

Svoj neven sije ručno. Tvrdi da nije nimalo zahtjevan zato što ne traži zaštitu od štetočina i biljnih bolesti, a u organskoj poizvodnji se sije pored drugih kultura manje otpornih na bolesti kako bi ih zaštitio. Nikada nije imala problema sa prodajom u osušenom stanju. Sve što proizvede proda otkupnim stanicama. Međutim, pored toga što ima siguran plasman, nije zadovoljna otkupnom cijenom.

"Cijena jednog kilograma osušenog nevena je tek nešto više od 8 KM. Da bi dobila tu količinu potrebno je da uberem čak šest kilograma sirovog. To govori da se ne može živjeti samo od ovog posla, ali da se tokom godine značajno može popuniti kućni budžet", ističe naša sagovornica i naglašava da je prije izvejsnog vremena od Humanitarnog centra dobila sušaru gdje može osušiti i do sto kilograma bilja na kvalitetan način i da uspjeva sačuvati sva njegova ljekovita svojstva.

U planu i uzgoj koprive

Kaže dalje da bi od uzgoja nevena jedna porodica mogla normalno da egzistira samo kada bi ga proizvodila tokom čitave godine. Zato namjerava da do jeseni sa suprugom Vladom svoje gazdinstvo opremi sa dva plastenika u kojima bi i tokom zime uz pomoć sistema za grijanje i navodnjavanje proizvodila neven, bosiljak i nanu.

Arizanovićeva se nosi mišlju da počne i sa proizvodnjom koprive koju bi mogla takođe, uzgajati na jednom hektru. Kaže da je manje zahtjevna od nevena, a od nje bi mogla čak i sjeme ponuditi svojim kupcima. A dotle će i dalje u pauzi između dvije proizvodnje koristiti priliku da po okolnim brdima sakuplja ljekovito bilje poput kupine, majčine dušice, hajdučke trave, bokvice i brojnih drugih.

U prikupljanju ove ljekovite trave je tokom proteklih godina toliko postala iskusna da je već napamet naučila mjesta na kojima je može uvijek naći. Izvještila se i u njegovom branju i stalno vodi računa da mu ne uništi izdanke koji će biljci omogućiti da se razmnoži i tokom iduće sezone. A kada nije na njivi ili u sušari, naša sagovornica je u staji gdje preko cijele godine brine o svom stadu koza rase alpina, svinjama, pilićima, kokama i psima čuvarima.