Francuzi ljekovitim biljem uspješno smanjuju upotrebu antibiotika u proizvodnji mesa

U francuskoj provinciji Anjou (na zapadu zemlje, naslonjena na Bretanju, op.ur.) poljoprivrednici su se, nakon što je filoksera s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće poharala njihove vinograde, uvelike preorijentirali na proizvodnju ljekovitog bilja. 

Za razliku od danas globalno poznatih vinskih regija - Burgundije, Bordouxa ili Champagne oni nisu u tolikoj mjeri obnavljali vinograde prelaskom na otpornije podloge, već su na pitanje - šta i kako nakon vinove loze, odgovor prvo pronašli u kamilici. Nakon nje na tamošnjm poljima kroz godine počinju uzgajati i brojne druge ljekovite i aromatične biljne vrste, objašnjava Christophe Ripoll, čelnik kompanije Natinov koja se bavi ekstrakcijom vrijednih sastojaka bilja.

U tim se odlukama starijim više od stotinu godina krije činjenica da je ovaj kraj danas poznat upravo po toj proizvodnji. Danas su tu hiljade hektara nasada matičnjaka, mente, već spomenute kamilice, ali i brojnih drugih ljekovitih i aromatičnih biljaka.

Na krilima tih površina i te proizvodnje stvorila se i podloga za razvoj brojnih kompanija specijaliziranih za sadni materijal, destilaciju i ekstrakciju te raznih linija proizvoda vrlo specifičnih namjena. Od farmacije, suplemenata prehrani, kozmetike do stočne hrane. Tako ovdje na preradu pristižu i biljke iz drugih dijelova Evrope i svijeta.

Upotreba antibiotika: UN predlaže globalno smanjenje, EU zabranu od januara 2022.

“Danas veliki sistemi, otkupljivači, traže dokaz, certifikaciju da je proizvodnja održiva, da je proizvod kvalitetan, kako bi izbjegli rizike te odgovorili na buduće zahtjeve kupaca”, kaže Olivier Clech direktor kompanije Nor-Feed fokusirane na primjenu ljekovitog bilja u hranidbi stoke, čime smanjuju potrebu za nepoželjnim sredstvima poput antibiotika. Naime, istraživanja pokazuju da ostaci antibiotika u mesu, imaju značajan negativan utjecaj na zdravlje potrošača. 

Tako danas njihovi proizvodi imaju sve veći utjecaj u organskoj proizvodnji mesa, jaja i mlijeka.

Ove mlade firme stoga provode brojna istraživanja kojima uspješno primjenjuju principe kružne ekonomije. Oni ostatke od grožđa u proizvodnji vina pretvaraju u vrijedne ekstrakte za dodatke stočnoj hrani, a organiziraju proizvodnju i preradu matičnjaka, s namjenama u raznim industrijama.

Proizvodnja Nor-Feed temelji se na više od 2.130 hektara, ali tek 300 koriste za cijeli proizvod (matičnjak), dok u ostalim slučajevima rabe sekundarne sirovine, poput kožice ili sjemenke grožđa, kora od citrusa (limuna te grejpa) dok glavnina odlazi u proizvodnju sokova.

Biljem zamijeniti antibiotike

“Od početka vjerujemo da u hranidbi stoke nema prostora za antibiotike”, naglašava Olivier strategiju koja ih je dovela do razvoja kompanije i proizvoda te ostvarenja dobrih rezultata i koncu preuzimanja od kompanije Adisseo 2016. godine, a koja je dijelom velike kineske grupacije China National Bluestar (Group) Co,Ltd.

U njihovim istraživanjima koriste resurse laboratorija Sonas, sveučilišta u Angersu. “Tu danas najsavremenijom opremom provodimo primijenjena istraživanja”, kazuje mladi naučnik Maxime Le Bot pokazujući nam najrazličitiju opremu.

Nor-feed proizvodi imaju različite namjene - od toga da poboljšavaju okus hrane, povećavaju produktivnost i prirast, umiruju životinje ili pak smanjuju osjetljivost na stres.

Koliko je sada proizvodnja ove vrste bilja dobila zamah, i koliko je primjena široka, pokazuje primjer kompanije Bioplants. Djeluju unutar iste industrije, ali s bitno drugačijom misijom. Naime, oni godišnje na police dućana isporuče 3,5 miliona živih biljaka u posudama, odnosno kalićima. Njih je švicarski kapital doveo u ove krajeve pa tu danas rastu bosiljak, peršun, menta i mnoge druge vrste koje plasiraju u maloprodaju, otkrio nam je direktor staklenika Angel Rodriguez (naslovna fotografija).