Borač je nezahtjevna biljka otporna na hladnoću i visoke temperature. Koristi se u narodnoj medicini. Privlači pčele i po hladnom vremenu. Poboljšava okus povrća.
Borač (Borago officinalis) je biljka izuzetnih karakteristika. Smatra se da vodi porijeklo iz Sirije, a već su ga Rimljani poznavali, cijenili i širili. Arapi su ga donijeli u Španiju. Danas je je borač široko rasprostranjen u prirodi, uzgaja se i plantažno. U narodu je poznat pod različitim nazivima: borač, boreč, boražina, buražina, buraž, krastavica, volovski jezik.
Ova jednogodišnja, zeljasta biljka formira donje listove u obliku rozete, rub lista je ravan. Cijela biljka je dlakava. Stabljika je šuplja i dostiže visinu od 30 do 60cm. Cvjetovi su plavi sa dugim peteljkama i veoma su dekorativni. Cvjeta od juna do oktobra, sve do prvog mraza. Cijela biljka se odlikuje blagim okusom i mirisom krastavca. Sadrži oko 25% sluzi, vitamin C, limunsku kiselinu, malo eteričnih ulja, tanina, saponina i drugih materija.
Borač spada u nezahtjevne biljke, skroman je u svojim zahtjevima. Otporan je na hladnoću, na visoke temperature. Dobro raste u zemljištu neutralne ph reakcije. Često se javlja na zemljištima bogatim azotom. Sije se na dubinu 1,5 do 2cm. Niče nakon 7 do 10 dana. Sjetva se obavlja na međuredni razmak 25 do 35cm i razmak u redu od 10 do 15cm. Na 10m² treba obezbjediti 25 do 30g sjemena.
Sjetva se u proljeće može obavljati sukcesivno u razmacima 2 do 3 sedmice kako bi se obezbjedila snabdjevenost mladim listovima. Sjeme posijano početkom avgusta obezbjediće berbu listova u septembru. Na lošem zemljištu treba ga prihraniti 2x u toku vegetacije. Ako su ljeta presuha treba ga redovno zalijevati, ako želimo dobru berbu listova, i pored otpornosti prema suši.
U bašti ga treba posaditi na mjesto gdje će se nesmetano moći samozasijavati. Poslije nicanja može se lako presaditi na željeno mjesto.
Sakupljanje sjemena nije jednostavno. Sjeme sazrijeva nejednako i samo otpada sa biljke. Zbog te osobine je potrebno ispod biljke staviti platno (agrotekstil) i poslije sjeme sakupiti. Ovo je moguće samo po suhom vremenu. Listovi se beru neposredno pred cvjetanje, a cvjetovi u periodu cvjetanja. Suši se u tankom sloju u hladovini. Prinos listova je do 3t/ha. Za 1kg suvih listova potrebno je sakupiti 4 do 5kg svježih listova.
Zahvaljujući blagom okusu i mirisu krastavca borač se dosta koristi u gastronomiji. Od mladih listova borača prave se salate, umaci ili se koriste u pripremi sirnih namaza. Stariji listovi se koriste u pripremi variva, čorbi, fila za pite. Od njega se pravi odlična limunada. Cvjetovi se koriste u čajevima, za dekoraciju jela, mogu se čuvati kandirani, dodavati u voćne kupove.
Uzeti 2 glavice zelene salate, jednu glavicu crvenog luka. Mladi listovi boreča se dobro operu, sitno isjeku i doda jedna kašika u salatu. Listove zelene salate isjeći, a luk narezati na polukružne šnjitice. Dodati so, ulje, limunov sok ili sirće, biber po želji i dobro promiješati.
Cvjetove borača brati kada je suho vrijeme i očistiti od peteljki i lapova- zelenih listića. Bjelance umutiti da se razbije i malo zapjeni. Umakati pojedinačne cvjetove u bjelance i posuti šećerom u prahu koji je prethodno prosijan. Višak šećera otresite. Ovako pripremljene cvjetove ostaviti da se osuše. Čuvati hermetički zatvorene. Mogu se koristiti za ukrašavanje slatkiša.
Borač je biljka koja se od davnina koristi u narodnoj medicini. Upotrebljava se protiv upala, kašlja, umanjuje reumatske bolove, umiruje i blagotvorno djeluje na san. On je izuzetan diuretik, mnogo jači od peršuna. Treba ga koistiti kratkotrajno i pod medicinskim nadzorom. Koristi se za čišćenje krvi, jačanje srca, jačanje nervnog sistema.
6 do 8 listova borača preliti ključalom vodom i ostaviti da odstoji 15 do 20 minuta. Ovaj čaj koristi se kod bolova u grlu, poboljšava cirkulaciju, dobar je diruetik i sedativ.
Jednu kašiku borača preliti sa 2,5dl vode i poklopiti. Ostaviti desetak minuta i piti 2 puta u toku dana. Čaj se pije tokom jedne sedmice, ne više zbog svog snažnog djelovanja.
Od borača se može praviti ulje, vino i mnogi drugi proizvodi. Koristi se i u kozmetičke svrhe, protiv akni i za čistiji ten.
Borač je u bašti odlična biljka zaštitnica. Izuzetne rezultate pokazuje kada se posadi u zasad jagode. On sadnice jagoda štiti od insekata i prouzrokovača bolesti. Karakteristika borača je da pogodno djeluje na rast biljaka, mijenja okus povrća na bolje. Ova osobina dolazi do izražaja posebno u slučaju jagode, paradajza. Paradajz štiti i od štetočina.
Borač je odlična medonosna biljka. Njegov cvijet privlači leptire, pčele i druge insekte polinatore u baštu, čak i po hladnom vremenu. Zato ga je dobro imati u blizini svih biljaka zbog dobrog oprašivanja.
Foto: ulleo/Pixabay
Tagovi
Autorica