• Kala
  • 08.01.2018. 07:00

Bolesti kale u intenzivnoj proizvodnji

Uzročnici mogu biti virusi, fitopatogene gljive i bakterije.

Foto: James Emery / Flickr
  • 134
  • 10
  • 0

Uzgoj kale na većim površinama u toku dužeg niza godina predstavlja intenzivno gajenje. Ono je najčešće praćeno bolestima u manjem ili većem inrtenzitetu. Uzročnic mogu biti virusi, fitopatogene gljive i bakterije.

Viroze i patogene gljive

Viroze kale uzrokuju virus crtičastog mozaika i virus bronzavosti paradajza. Patogene gljive koje napadaju kale mogu biti: Pythium ultimum (polegnje mladih biljaka), Rhizoctonia solani ili Fusarium spp.

"Prvi simptomi se mogu uočiti na nadzemnim djelovima biljaka u vidu uzdužnih pjega vlažnog izgleda, zeleno-smeđe boje. Zahvaćeno tkivo vremenom gubi čvrstoću, razmekšava se i biljka poleže. Kasnije, promjene zahvaćaju korjenov vrat i korijen", objašnjava mr Eleonora Onć Jovanović iz PSS Padinska Skela.

Ove bolesti često nastaju kao sekundarne infekcije, koje su izazvane nematodama ili nekim drugim faktorom koji oslabljuje otpornost ili čini fizička oštećenja na korijenu ili nadzemnim dijelovima biljke.

Bakterioze

Bakterioze predstavljaju jedan od najvećih problema u proizvodnji kale. Mogu izazvati značajnu materijalnu štetu ili čak u potpunosti ugroziti proizvodnju.

"U proizvodnji kale, naročito ako se više od četiri godine ne mijenja mjesto, ekonomski su veoma značajni uzročnici bakteriozne vlažne truleži biljaka Pectobacterium carotovorum (crna trulež), i Pectobacterium chrysanthemi (kržljavost, vlažna trulež i uvelost biljaka). Pored bakterija iz roda Pectobacterium, mogu se naći i vrsta Pseudomonas marginalis", kaže Onć Jovanović.

Zašto se javlja bakterioza?

Pogodna sredina za razvoj i širenje ovih bakterija su mesnati i sočni organi biljaka kale. Patogen može biti i od ranije prisutan u zemljištu ili donijet sadnim materijalom.

"Masovnoj pojavi vlažne truleži korijena i prizemnog dijela ovih biljaka doprinose zalivanje zasada natapanjem i plavljenjem, a branje cvjetova i uklanjanje najstarijih listova rezanjem stvara dodatne mogućnosti za prodor patogena", napominje mr Eleonora Onć Jovanović.

Dodaje da su problem i visoke temperature i vlaga u objektu, kao i fiziološka oslabljenost biljaka u završnoj fazi vegetacije. Tada dolazi do brzog širenja simptoma.

Suzbijanje bolesti kale

Mjere zaštite prvenstveno bi trebale biti preventivne. Kada je riječ o bakteriozama i virozama, primjenjuju se agrotehničke mjere dobre poljoprivredne prakse. Kod mikoza (gljivičnih oboljenja) mogu se primijeniti fungicidi, ali nakon što se uklone primarni uzročnici mehaničkih oštećenja ili fizioloških poremećaja.

Foto: James Emery / Flickr


Izvori

Poljoprivredna stručna služba Srbije


Autorica

Aleksandra Kekić

Aleksandra Kekić

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi