Izdvajanja za poljoprivredu prema prijedlogu agrarnog budžeta za 2025. iznose 183 miliona maraka. Jesu li poljoprivrednici zadovoljni?
Predložena budžetska izdvajanja za poljoprivredu u FBiH za 2025. godinu najveća su do sada, no od ukupnog budžeta ona iznose nešto više od 2 posto. Prema Zakonu o novčanim podrškama FBiH, novčana sredstava osiguravaju se u budžetu FBiH za svaku kalendarsku godinu, i iznose od 3 do 6% budžetskih prihoda i primanja u tekućoj godini u Federaciji.
Prema pojašnjenju resornog ministra Kemala Hrnjića, ovo izdvajanje u odnosu na porezne i neporezne prihode FBiH, umanjeno za doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje, procentualno iznosi 5,78%, što je blizu zakonskom maksimumu od 6% koliko je zakonom definirano. (Ovaj tekst je izmijenjen i dopunjen u uvodnom dijelu, nakon navedene objave ministra Hrnjića.)
Podsjetimo, izdvajanja za poljoprivredu prema prijedlogu agrarnog budžeta iznose 183 miliona maraka, i veća su za 8 miliona KM u odnosu na lanjska. Ukupan budžet FBiH za ovu godinu je 8,2 milijarde KM. Konačnu riječ dat će Parlament FBiH, kojem je ovaj dokument upućen na hitno usvajanje.
"Na snazi je Strateški dokument, a on je tako predvidio", kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo, dodavši kako treba biti realan jer za agrar izdvajaju i kantoni i općine, a upravo bi ovi niži nivoi vlasti, prema njegovom mišljenju, trebaju povećati te iznose, pogotovo u Srednjobosanskom i Bosansko-podrinjskom kantonu.
"Tražili smo Strategiju, dobili smo je. Taj dokument predviđa upravo ovoliko sredstava koliko je izdvojeno. Moramo se toga držati. Bilo bi najbolje da je onoliko koliko svi mi tražimo već nekoliko godina, a to je 200 miliona KM", dodao je Bićo.
"Jeste li zadovoljni agrarnim budžetom", pitali smo predsjednike i drugih najistaknutijih udruženja u FBiH. Prema riječima predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH, Admira Kahrimana, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), nije se konsultiralo s farmerima kada je riječ o visini predloženog budžeta. Ipak, smatra da je on pozitivan jer ima rastući trend.
"Međutim, ne uzimajući kao primjer 2024. godinu, mislimo da je za mjeru ruralni razvoj, koju FMPVŠ predstavlja kao osnovnu, trebalo ići puno više sa budžetom da bi se ispunio onaj uslov do 50 posto. To znači da smo u 2024. imali umanjen postotak za skoro 10 posto u odnosu na 2023., što je dovelo do ekonomskog poremećaja stabilnosti farmera koji su investirali u prošloj godini. Ministarstvo, ako ima praksu da preferira i izlazi u javnost sa ruralnim razvojem kao pozitivnom mjerom, trebalo je ići sa budžetom u visini onoliko koliko je nedostajalo za isplatu 50 posto visine zahtjeva", navodi Kahriman.
Ove godine je, kako dodaje, u mjeri ruralnog razvoja bio veliki broj odbijenica što je napravilo problem farmerima. Odbijenice su, tvrdi, nastajale samo iz razloga sitnih administrativnih propusta ili neupraćenih kriterija kroz pravilnik.
"Svaki farmer koji je dobio odbijenicu je uredno investirao i platio te se ista investicija nalazi na imanjima farmera. Budžet je morao preći 200 miliona KM, nadamo se da će u izradi programa imati više sluha te razgovarati sa farmerima koji ćemo kao udruženja pratiti, sugerisati i boriti se za svoja prava", poručio je predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača FBiH.
Da će budžetska izdvajanja za poljoprivredu biti veća, očekivali su i farmeri u Tuzlanskom kantonu, potvrdio nam je predsjednik Udruženja mljekara TK, Eldin Glibanović.
"Gledajući izvještaj Porezne uprave FBiH i informacije o rekordnim prihodima prikupljanim od PDV-a te rekordni budžet, očekivali smo da će agrarni budžet ove godine premašiti 200 miliona maraka. Međutim, s pravom možemo reći da neće biti razvojni, znajući da je BiH zemlja u tranziciji i s otvorenim pregovorima pridruživanja EU", navodi Glibanović, dodavši da se shodno tome, moralo značajnije razmišljati i o razvijanju domaće proizvodnje koja će sigurno u budućnosti biti prekretnica kad je u pitanju prehrambena sigurnost i suverenost svake države, pa i BiH.
Poticaji neće biti veći u 2025. godini, ističe Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK. On navodi da su jasni propisi strategije, ali i da inflacija na tržištu i poskupljenja, ne mogu zadovoljiti predloženi budžet.
"U istoj smo situaciji kao i prošle godine. Sredstva će ostati u istim iznosima, jer nešto je rasla proizvodnja mlijeka taman će ovo povećanja to da pokrije, znači ostaju premije iste za mlijeko, kapitalne investicije isto jer proizvođači planiraju i dalje ulagati da bi opstali. Shodno ovoj situaciji, budžet jeste trebao Biti veći, ali neka je on donesen na vrijeme, neka usvoje i program na vrijeme i to je uredu", naveo je Veladžić.
"Onako", kaže Amir Bulut, predsjednika Udruženja poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK, na pitanje je li zadovoljan predloženim iznosom agrarnog budžeta. I on smatra da su izdvajanja trebala biti veća.
"Ima nekih naznaka da bi se moglo još nekih sredstava povući, oko pet miliona KM iz Razvojne banke FBiH, koja nisu povučena u prošloj godini. Ako pogledamo koliko je povećan ukupan budžet FBiH, na 8,2 milijarde, mogao je i ovaj još, najmanje na 190 miliona, ako ne i 200 miliona KM", navodi Bulut.
Naslovna fotografija: Canva/Screenshot/YouTube
Tagovi
Autorica