AgroKlub.ba

\

Eko proizvodnja

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Eko proizvodnja » Zova - slatka čuvarica seoskih domaćinstava

Zova - slatka čuvarica seoskih domaćinstava

Svestrana bazga

Zova - slatka čuvarica seoskih domaćinstava

Datum: 04.05.2016. 08:00

Kategorija:

Eko proizvodnja

Zova osim ljekovitog svojstva ima i veoma važnu ulogu u seoskim domaćinstvima. Ona svojim mirisom tjera miševe i pacove, a koristi se i za pripremu preparata protiv biljnih štetočina.

Zova ili bazga (crna zova) je izuzetna biljna vrsta koja pripada porodici Caprifoliaceae, kozokrvicama. Potrebno je razlikovati crnu i crvenu zovu.

Crvena zova Sambucus racemosa još se naziva planinska zova, divlja zova ili grozdasta zova. Ova vrsta je otrovna. Veoma je slična korisnoj crnoj zovi. Cvijeta ranije od crne zove, tokom aprila i maja. Cvijetići su zelenkastožute boje. Stablo crvene zove naraste do 5m visine, a listovi su izduženiji i sitniji. Plodovi su bobice koje sazrijevaju početkom jula i intenzivne su crvene boje. Najlakše je razlikovati po boji srčike u grančicama. Kod crvene zove ona je svijetlosmeđa.

Višegodišnji grm sitnih cvijetića

Crna zova Sambucus nigra je vrsta koja se koristi. Raste samonikla po rubovima šuma, uz seoske puteve, u živicama, na zapuštenim i neobrađenim parcelama. To je višegodišnji grm ili drvo koje naraste od 3 do 10m. Cvjetići su sitni, mliječno bijele boje, prikupljeni u cvast. Cvijeta od maja do juna-jula u zavisnosti od vremenskih prilika, a bobice sazrijevaju tokom septembra ili ranije ako je pogodno vrijeme.

Od zove se mogu koristiti cvijetovi, zrele bobice, listovi, kora drveta. Cvijet se bere dok se nije sasvim rascvjetao tokom toplih i suvih dana i suši na toplom, sjenovitom mjestu izloženom propuhu, da bi se cvasti što brže osušili i ostali bijele boje. Ukoliko cvijet potamni nije više za upotrebu. Plodovi se beru kada su zreli. Mogu se koristiti za preradu ili sušiti. Sušenje plodova se vrši na temperaturi od 60 do 65ºC u rerni ili na otvorenom kada je vrijeme suvo i toplo. Dobro osušeni plodovi su bez mirisa, kiselo-slatkog ukusa.

Sokovi, kompoti, džemovi, marmelade

Od zove mogu da se pripremaju sokovi, kompoti, džemovi, marmelade, želei, čajevi, mogu se koristiti u gastronomiji, u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Svježe bobice se mogu konzumirati u malim količinama, jedna cvast, jer izazivaju dijareju i povraćanje. Plodove zove koji su termički obrađeni (džem, marmelada i slično) možemo koristiti u neograničenim količinama.

Zbog sve veće tražnje zova se uzgaja i plantažno. Za plantaže zove se biraju parcele dobre vlažnosti pošto zova ne podnosi sušu. Zova na istoj parceli može da raste 15 godina. Razmnožava se: sjemenom (potrebna je stratifikacija sjemena 3 do 4 mjeseca), reznicama. Prilikom sadnje potrebno je iskopati rupe dubine 50cm koje se ispune humusom, zemljom, tresetom i pijeskom u odnosu 2:2:1:1. Sadnice se sade tako da korjenov vrat bude u nivou tla. Mlade biljke traže brigu i potrebno ih je zalijevati tokom prve dvije godine. Zasad zove je potrebno održavati i redovno orezivati.

Zova kao zaštitnica

Zova je od davnina smatrana zaštitnicom kuće i seoskog imanja. Taj naziv je zaslužila zbog svoje osobine da tjera miševe, pacove i muhe zbog sadržaja cijanovodonične kiseline. Baštovani i voćari veoma često koriste zovu i sade je u blizina bašta i voćnjaka. U voćnjacima tjeraju miševe, posebno u zasadima jabuke. Deblo jabuke se može opasati grančicama zove i sigurno će otjerati miševe ili se grančice zove postave u krošnju da svojim mirisom tjeraju moljce, leptire. Svojim mirisom zova tjera moljce koji napadaju jabuku i krušku. Njen miris ne podnose i mnoge druge štetočine što se može iskoristiti npr. u zaštiti ribizli. U zasadu ribizle grančice zove sa listovima se drže potopljene u vodi. Potrebno je redovno mijenjati sadržaj posuda. Ili se zova zasadi u blizini ribizli.

Preparat od zove za voćne vrste

2 do 2,5kg svježe zove ili 700 do 800g suve zove se potopi u kantu sa toplom vodom i ostavi 2 dana. Nakon što je odstojala kuva se 30 minuta, a nakon što se prohladi treba je procijediti i po potrebi razblažiti. Potrebno je provjeriti kako različite vrste i sorte reaguju na ovaj preparat, neke je potrebno razblažiti sa vodom.

Jabuka se tretira nakon cvjetanja prvi put, a drugi nakon 5 do 6 dana. Zbog svoje osobine da tjera miševe dobro je drvo zove zasaditi blizu kuće, štale, šupe.

Preparat od zove protiv krompirove zlatice

Uzima se 1kg zove u cvjetanju i potopi u 5l vode koju smo prokuhali i ohladili. Ostavimo potopljenu zovu 12 do 24h. Nakon stajanja procijediti i preparat je spreman za upotrebu. Tretman je potrebno ponavljati.

Dobro je i grančice zove zabosti u krompirište jer će svojim mirisom zova tjerati krompirovu zlaticu.

Foto: Pixabay.com

Broj pregleda članka: 2824; Uspješnost članka: 467.2

Tagovi: miševi, Biljni pripravci, Krompirova zlatica, Zova, Crna zova, Pacovi

Ključne riječi članka: zova, slatka, cuvarica, seoskih, domacinstava, potrebno, miševe, preparat, bobice, koristiti, tokom, svojim, mirisom, grančice, crvene, vrsta, dobro, tjera, plodovi, svojim mirisom, grančice zove, kompoti džemovi marmelade, sokovi kompoti džemovi


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.