Udruživanje i edukovanje - jedino rješenje za proizvođače

Majo, prije nešto manje od godinu dana pisao sam o Vašem projektu Zdarava logika kroz kojega ste osmislili proizvodnju i prodaju organske hrane na banjalučkom području i šire. Što se u međuvremenu od tada do sada događalo na unapređenju i proširenju proizvodnje?

U organizacionom dijelu nije se puno toga promjenilo, međutim u znanju, tehnologiji koju koristimo te poslovnom smjeru su se desile promjene. Naime, u vremenskom periodu našeg poslovanja koje traje već 3 godine, došli smo do određenih saznanja i samim tim do odluke da izmjenimo koncepte pristupu poslovanju. Najveće probleme koje smo prepoznali u oblasti organske proizvodnje voća i povrća u Bosni i Hercegovini jeste needukovanost proizvođača i potrošača što dovodi do nedovoljno kvalitetne ponude te nepovjerenja potrošača.

To nas je i navelo da uđemo u pokretanje udruženja građana koje će se baviti aktivizmom vezanim za dizanje svijesti o ovim proizvodima kada je riječ o potrošačima, zatim pomoć proizvođačima i podizanje ponude ovakvih proizvoda na tržištu te građenje brenda koji će predstavljati sigurnost između proizvođača i potrošača. Naravno, nismo zanemarili ni dio koji je vezan za prodaju.

Sa prodavnicama partnerima u raznim dijelovima Bosne i Hercegovine ulazimo sada u zajedničku kampanju gjde ćemo na inventivan način ponuditi naše voće i povrće.

Nova promjena jeste i proširenje tima, brend imidž te proširena lista kontakata koju smo ostvarili i koja nam sada pomaže da sam posao usmjeravamo ka višem nivou nego prethodnih godina - pod to podrazumijevam znanje, logistiku, otvaranje novih tržišta, širenje kooperantske mreže i stvaranje prepoznatljivog brenda kako u BiH tako i šire.

Sada djelujete kao zadružna organizacija u Bosni i Hercegovini, stvorili ste kooperantsku mrežu, koliko i kakvih proizvođača okupljate i sa kojih područja?

Trenutno imamo 28 porodica sa kojima sarađujemo. Proizvođači sa kojima sarađujemo su iz cijele Bosne i Hercegovine. Čak i prodajna mjesta širimo sada kroz cijelu Bosnu i Hercegovinu. Zanimljivo je da sve više proizvođača želi da uđe u ovaj oblik proizvodnje što je negdje i zdravologično jer smo zemlja koja posjeduje jako kvalitetne resurse za ovaj vid proizvodnje. Takođe je i evidentan porast svijesti tržišta, što nam daje i dodatnu motivaciju da nastavimo sa radom. Proizvođači koji su u našoj kooperantskoj mreži se bave proizvodnjom voća, povrća ali i prerađenih proizvoda koji imaju dodatnu vrijednost (bez šećera ili sa zdravim dodacima) i nadamo se da ćemo ostvariti serijske proizvodnje za ovakve proizvode.

Koju vrstu organsko-ekološke hrane proizvode i prerađuju?

Kada govorimo o voću, tu su jabuke, kruške, šljive, maline, kupine, a kada govorimo o povrću, tu je paradajz, paprika, bijeli luk, krompir, mrkva, cvekla te još mnogo domaćih sorti.

Ono što nam je misija jeste da nudimo samo domaće sorte i domaće proizvedeno voće i povrće.

Pod time podrazumjevam i neke stare sorte voća i povrća (autohtone) ali i neke koje su u skorije vrijeme došle u BiH, ali su pogodne za organsku proizvodnju hrane. Smatram da je puno nedovoljno iskorištene a kvalitetne zemlje za poljoprivrednu proizvodnju. Da sa našim radom uspijemo godišnje pokrenuti bar jednog novog proizvođača za nas je to ogroman uspjeh.

Svojim djelovanjem pokušavate utjecati i na stvaranje novih zakona i pravilnika u Bosni i Hercegovini!

Tek nam predstoji vrijeme kada se aktivnije planiramo pozabaviti ovom temom. Organska/ekološka proizvodnja je luskuzno dobro i zahtijeva mnogo troškova u proizvodnji te tržište koje ima kupovnu moć za iste proizvode. Bosna i Hercegovina je zemlja u tranziciji i smatram da samo zajedničkim uticajem - nas mladih, proizvođača te države možemo postići ogromne uspjehe na ovom polju. Isto su uradile i druge manje zemlje, iskoristile svoje priodne potencijale i učinile bar mali ekonomski boljitak. I dalje smatram da možemo imati domaći krompir i da nije potrebno da ga uvozimo, već naprotiv. Krompir sam uzela kao primjer.

logika je ambiciozna, planirate i izvoz organske hrane, imate li već neke konkretnije dogovore na tom planu, kakve su želje?

Zdrava Logika ima svoju viziju i misiju. Kroz samu viziju i gledajući dugoročno voljeli bi da i stranom tržištu možemo da ponudimo kvalitet proizvoda iza kojeg stojimo. Taj plan je zaista dugoročan, ali ne vidimo prepreke u istom. Činjenica je da su količine, kvalitet i standardizacija takvih proizvoda zasad na veoma malom nivou. Gledat ćemo pozitivno i vjerovati da će se ipak u nekoj od svjetskih metropola pronaći pekmez od šljiva bez šećera, naše proizvodnje.

Uzdate se u mlade snage, inovacije i bolje korištenje bosanskohercegovačkih prirodnih resursa. Zbog toga ste okupili tim mladih, obrazovanih i ambicioznih ljudi?

Tako je. Smatram da su naša država i države iz okruženje bogate mladim, vrijednim i pametnim ljudima.

Genetski imamo predispozicije da uspijemo u mnogim poljima i kao takvi naši mladi ljudi treba da budu i pokretač svih procesa ne samo poljoprivrede.

U timu Zdrava Logika su svi mladi, obrazovani ljudi koji sa svojim znanjem i talentom unose kvalitet u svaki proces našeg rada. Vidim mnogo takvih primjera u BiH i veoma mi je drago i motivišuće što se pokreću stvari na bolje.

Ove jeseni sudjelovali ste na Danu voćara u Lipiku. Bilo je to prvo predstavljanje Zdrave logike izvan granica BiH. Kakvi su prvi dojmovi i iskustva?

Često boravim u Hrvatskoj privatno i prepoznajem mnogo prirodnih resursa koje Hrvatska takođe posjeduje. Radi se o prelijepim predjelima i posebno mi je drago što vidim da ljudi brinu o istoj, što se moglo vidjeti i u Lipiku na Danu voćara. Pozitivan duh i duh tradicije su prvo što bi izdvojila kao asocijaciju na ovaj dan. Dočekani smo jako lijepo i želja mi je da isto možemo da organizujemo u Banjoj Luci i budemo domaćini divnim ljudima koje smo upoznali. Stekli smo i mogućnost za jednu prekograničnu saradnju i bilo bi mi drago da ostvarimo istu.

Na što te mislili kada ste rekli da su hrvatski proizvođači organske hrane u puno povoljnijem položaju od bosanskohercegovačkih?

Prvenstveno sam mislila na pristupne fondove Evropske unije koji su dostupni poljoprivrednim proizvođačima ali i mogućnost plasiranja proizvoda na šire tržište. Iskoristila sam priliku da razgovaram sa većinom proizvođača i zaključila da su problemi koje imaju poljoprivredni proizvođači u BiH mnogo veći od problema koje imaju proizvođači u Hrvatskoj. Potrebno mi je još mnogo iskustva i znanja kako bih mogla stati iza mišljenja zašto je to tako, ali sam sigurna da i u BiH uz malo više truda možemo da postaknemo poljoprivrednu proizvodnju na viši nivo.

Postoji li kakve inicijative i želje Zdrave logike i za neke druge oblike prekogranične suradnje sa sličnim asocijacijama u Hrvatskoj i zemljama u okruženju na proizvodnji i plasmanu organske hrane?

Naravno, čak imamo jako puno zahtjeva vezanih za plasman naših proizvoda u Hrvatsku. Smatram da se kvalitet i proizvoda i rada lako prepozna i da će kvalitetan proizvod uvijek naći put do svog kupca. Takođe uz zajedničke inicijative i projekte nas i zemalja u okruženju mnogo ćemo lakše postići svoje ciljeve nego ako budemo radili samostalno.

Imamo želju da plasman naših proizvoda dugoročno usmjerimo ka stranom tržištu jer uz kontinuitet rada koji planiramo doći će do prezasićenja domaćeg.

Isto tako, kada je riječ o edukacijama proizvođača i potrošača, imamo mnogo zajedničkih polja na kojima možemo djelovati i dijeliti znanje i nadam se da će se neke zajedničke inicijative i realizovati.

Što na kraju želite posebno istaknuti?

U poslednje vrijeme mi se javlja jako puno ljudi koji imaju svoje male proizvodnje. Isto tako jako puno ljudi misli da sami mogu puno toga - od proizvodnje, ulaganja u proizvodnju te do marketinga i plasmana, a iz ličnog primjera mogu da kažem da to nije slučaj.

Željela bih da pozovem sve male proizvođače koji imaju zemlji i žele da se bave poljoprivredom, da se udružuju i pronalaze kanale koji će ih edukovati, umrežavati i pomoći pri plasmanu proizvoda.

Ne bih voljela da kroz par godina doživimo da nam je sve više napuštenih sela dok se upravo u svjetskim metroplolama dešava da sve više ljudi odlazi živjeti na selo zbog kvaliteta života. Još jednom ponavljam, Bosna i Hercegovina te zemlje u okruženju, imaju ogroman poljoprivredni potencijal, nadamo se da ćemo to iskoristiti kao adut za napredak.

Foto: Vjekoslav Hudolin