• Uzgoj gljiva
  • 10.12.2018. 09:30

Školski gljivarnik: Učenici prijedorske Poljoprivredno-prehrambene škole u kabinetu, na organski način, uzgajaju gljive bukovače

Mali školski kabinet, s nekoliko prozora, prije osam godina, profesori poljoprivrednog smjera prijedorske Poljoprivredno-prehrambene škole preobrazili su u gljivarnik. Tako je zaživjela školska proizvodnja gljiva, koja je značajan segment praktične nastave. Ovdje se primjenjuje ono što piše u knjigama.

Foto: Gordana Vila
  • 594
  • 179
  • 0

Učenici poljoprivrednog smjera Poljoprivredno – prehrambene škole u Prijedoru već osam godina, zajedno sa profesorima, u školskom kabinetu uzgajaju gljive bukovače. Posebno su ponosni na ovu proizvodnju, jer je ekološka i samoodrživa.

Školski kabinet postao gljivarnik

Mali školski kabinet, s nekoliko prozora, prije osam godina, profesori poljoprivrednog smjera prijedorske Poljoprivredno-prehrambene škole preobrazili su u gljivarnik. Tako je zaživjela školska proizvodnja gljiva, koja je značajan segment praktične nastave. Ovdje se primjenjuje ono što piše u knjigama.

U školskom gljivarniku povremeno uzgajaju gljive šitake i šampinjone, ali gljive bukovače proizvode konstantno, osim tokom školskih raspusta.

Samoodrživa i ekološka proizvodnja

U ovoj školi posebno su ponosni na proizvodnju gljiva, jer je, kako kažu, samoodrživa i ekološka.

"Slama koju donosimo sa našeg ratarskog dijela, takođe predviđenog za praktičnu nastavu, koristimo se za proizvdnju bukovača. Nakon toga je ponovo vraćamo na oranice i ona se zaorava ili se ostavlja u voćnjake. Prva faza organske proizvodnje bukovača je da se izabere zdrava slama. Ove godine nismo bili te sreće, jer je kiša često padala, skoro do kraja jula, tako da nam je slama upitnog kvaliteta, ali ipak uspijevamo održati proizvodnju i dobiti jednu količinu gljiva. Tu se ne dodaju nikakvi pesticdi, a jedina mjera je pasterizacija te slame. Dakle, na pasterizovnoj slami zasijavamo micelijum i pravimo kompost", kaže profesorka stručnih predmeta u prijedorskoj Poljoprivredno-prehrambenoj školi, Tatjana Stojanović.

Bogat rod

Tokom sezone u ovoj školi đaci i profesori znaju ubrati i do nekoliko stotina kilograma bukovača. Za dobar rod, potrebna je odgovarajuća temperatura, dosta vlage i kvalitetan sjemenski materijal.

Uberu i nekoliko stotina kilograma bukovača

"Potrebno je od 21 do 30 dana da proraste vreća slame, nakon čega počinje prvo kolo, koje iznosi negdje oko 20 odsto od količine vreće. Nakon deset dana, slijedi drugo kolo, a nakon trećeg kola, mi izbacujemo slamu, iako ona može da rađa i do pet kola, ali mi to ne praktikujemo u našem gljivarniku", priča profesorka Stojanović.

Na mjestu gdje bukovače prorastaju, temperatura bi trebalo da bude iznad 20 stepeni, a tamo gdje se beru, od 13 do 18 stepeni.

Učenici su zadovoljni praktičnom nastavom

Ovakva vrsta praktične nastave, svakodnevno privlači zanimanje učenika. Svi vole praksu, a stečeno znanje često primjenjuju u svojim domaćinstvima.

"Meni ova vrsta proizvodnje i praktične nastave mnogo pomaže, jer sam mnogo naučio. Zadovoljan sam praktičnom nastavom, ovdje se može mnogo naučiti i nakon toga primijeniti i kod kuće", kaže učenik drugog razreda poljoprivrednog smjera ove škole, Enes Hadžić.

Isto misli i njegova koleginica, takođe učenica drugog razreda poljoprivrednog smjera, Adrijana Milanko. Kaže da su đaci, između ostalog, zaduženi za zalijevanje gljiva, održavanje temperature i zračenje gljivarnika.

Bukovače se uzgaju dok traje školska godina. Tokom zimskog raspusta, uklanjaju se vreće sa slamom i vrši se preventivno tretiranje prostorija, kako bi se uklonili namnoženi namentnici i sve pripremilo za novu sadnju, koja će uslijediti u februaru.

Sve što se proizvedu, odmah prodaju

Gljive kao namirnice, česta su zamjena za meso, pa su zbog toga rado viđene na trpezi. Sve što proizvedu, u ovoj školi odmah prodaju, a kupci su većinom profesori i roditelji učenika. Kilogram bukovača košta 5 KM.

"Prodaja nije toliko važna, koliko sam način proizvodnje, jer je namijenjen za edkukativne svrhe, našim đacima. Mi nismo profitabilna organizacija, ali ipak prodamo većinu bukovača", kaže Stojanovićeva.

Učenici svoje znanje mogu primijeniti i kod kuće

Bukovače - izuzetno ljekovite

Gljive bukovače izuzetno su ukusne i ne samo da su zdrave, već su i izuzetno ljekovite.

"To je biološki izuzetno visoko vrijedna naminirnica, uzgojena bez pesticida. Sadrži značajnu količinu vitamnina, minerala i prirodna vlakna, ima zaštitnu ulogu u borbi s alergijama i izuzetno je značajna za jačanje imuniteta", kaže profesorka Stojanović.

Za bukovače kažu da su djelotvorne i u borbi s visokim pritiskom, povišenim holesterolom i infekcijama, a navodno su korisne i za ublažavanje bolova i relaksaciju mišića.

Imajući u vidu da gljive bukovače uspijevaju u malom školskom gljivarniku, primjena ove proizvodnje moguća je u skoro svakom domaćinstvu, koje može da se prilagodi ovoj namjeni. Cilj je, obogatiti trpezu ovom korisnom namirnicom, a ponekad, zašto da ne i porodični budžet.


Fotoprilog


Tagovi

Gljive Bukovače Tatjana Stojanović Poljoprivredno-prehrambena škola Prijedor Enes Hadžić Adrijana Milanko Edukacija


Autorica

Gordana Vila

Gordana Vila

Pišem stalno, čini mi se oduvijek. Veliki sam zaljubljenik u prirodu, a dušu odmaram u svom voćnjaku. Vjerujem u staru izreku: "Onaj ko zasadi biljku, vjeruje u sutra". Ja izgleda baš vjerujem.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi