Sirak - korisna biljka i za ljude i životinje

Pod uticajem klimatskih promjena poslednjih godina uzgajanje sirka postalo je interesnatno za veliki broj proizvođača. Sirak vodi porijeklo iz Afrike, a u Evropi se gaji od 15. vijeka. To je biljka kratkog dana. Koristi se za ishranu ljudi, kao stočna hrana i u industriji.

Sirak je biljna vrsta koja odlično podnosi sušu, alkalna zemljišta, odlikuje se visokim prinosom i različitim upotrebnim vrijednostima. Lišće i stabljika su prekriveni voštanom prevlakom koja smanjuje isparavanje. Za formiranje 1kg suve materije potrebno mu je 200 do 300l vode. Može da se uzgaja kao osnovni i kao postrni usjev.

Sirak je višenamjenska biljka

Sirak pripada porodici trava i po izgledu je veoma sličan kukuruzu, ali ne formira klip već metlicu. Biljka sirka ima razgranat i dobro razvijen korijen koji prodire u zemljište i do 2m. Stabljika može da naraste do 7m u zavisnosti od sorte. Stablo sirka je čvrsto, sočno, bogato hranjivim materijama i ima sposobnost regeneracije. Listovi su sabljasti. Na jednom stablu se razvije između 16 i 21 listova. Cvijetovi su skupljeni u cvast metlicu dužine 10 do 60cm. Boja metlice može biti različita: bijela, slamastožuta, crvenkastosmeđa, smeđesiva, smeđa. Plod sirka je zrno koje sadrži do 80% ugljikohidrata, oko 10% proteina, oko 3% masti, celulozne materije, minerale. Boja sjemena može biti različita i karakterističnaje za sortu. Vegetacija sirka traje od 100 do 130 dana.

Sirak se odlikuje velikom prilagodljivošću na različite uslove uspjevanja (temperaturu, dužinu dana, osvjetljenje, kvalitet zemljišta, snabdjevenost zemljišta vlagom).

Koristi se u ishrani ljudi, životinja i u industriji. Kao hrana za stoku razlikuju se: sirak zrnaš, sirak za zelenu masu koja može da se koristi svježa ili silirana. U industriji sirak se korist u proizvodnji: glukoze, šećernog sirupa, alkohola. Može da se koristi za zelenu gnojidbu, u proizvodnji biogasa i u mnoge druge svrhe. Sirak se koristi za ispašu ili košnju kada biljke dostignu visinu preko 60 ili 80cm. Mlade biljke sadrže kiseline koje imaju nepovoljno dejstvo na životinje.

Uzgajanje sirka

Sjetva sirka je slična sjetvi ostalih ratarskih kultura, posebno kukuruza. Ukoliko se gaji kao glavni usjev sije se sredinom maja, dok se kao postrni usjev sije sredinom i krajem juna. Na vrijeme sjetve obratiti pažnju prilikom izbora sorte ili hibrida. Uzgajanje sirka kao glavne kulture posebno se preporučuje u regionima gdje nema dovoljno padavina i zemljišne vlage za uspješnu proizvodnju kukuruza. Odličan se pokazao i kao zamjena za kukuruz na parcelama koje su pogođene pojavom kukuruzne zlatice Diabrotica virgifera.

Pri uzgajanju sirka treba obratiti pažnju na spor razvoj mladih biljčica sirka. U tom periodu sirak mogu potisnuti korovske biljke i zbog toga sirak sijati poslije kultura koje ostavljaju parcelu bez korova. Najbolje je prije sjetve sirka na parcelu posijati raž (ostavlja parcelu bez korova).

Sjetvu sirka započeti kada prođu opasnosti od kasnih mrazeva. Temperatura za klijanje sirka kreće se između 12 i 15ºC, a za nicanje je potrebna temperatura iznad 15ºC. Sirak pri ovim vrijednostima temperature klija i niče za oko 10 dana. Optimalna temperatura za rast i razvoj sirka je od 25 do 32ºC. Zemljište treba da je dobro pripremljeno za sjetvu, jer je sjeme sirka dosta sitno. Dubina sjetve sjemena je između 3 i 5cm. Gustinu sjetve prilagoditi tipu, sorti ili hibridu sirka. Razmak između redova kreće se od 20 do 80cm, ali je uobičajen razmak oko 40cm. Razmak u redu se kreće od 4 do 8cm. Sirak ne treba sijati poslije šećerne repe zbog opasnosti od pojave truleži korjena repe Rhizoctonia solani koja napada korijen sirka.

Tokom vegetacije je potrebno suzbijanje korova kao kod kukuruza i dobro đubriti.

Žetva sirka

U zavisnosti od namjene razlikujemo i žetvu sirka. Sirak može da se u toku vegetacije kosi 2 do 4 puta. Kod žetve sirka za siliranje pažnu obratiti da je sadržaj suve materije oko 28%. Najlakše je sadržaj suve materije odrediti lomljenjem stabljike i ukoliko se čuje pucanje to je znak da je sadržaj suve materije 25%. Kao i kod kukuruza zrno sika treba da je u mljiječno-voštanoj fazi. Žetva sirka zrnaša zavisi od zrelosti zrna. Sadržaj vlage u zrnu treba biti ispod 30% kako bi se pristupilo žetvi. Da bi se zrno moglo uspješno skladištiti treba da ima manje od 14% vlage. Ukoliko je sadržaj vlage u zrnu veći potrebno je izvršiti sušenje zrna sirka.

I pored toga što je zrno zrelo, biljka ostaje zelena.

Foto: pixabay.com