Samo 9,1 posto ukupnih poljoprivrednih površina EU koristi se za organski uzgoj

Organske metode uzgoja za cilj imaju korištenje prirodnih tvari i procesa, na što održiviji način u odnosu na konvencionalne. Strategija EU, Od polja do stola, postavila je za cilj da do 2030. najmanje 25 posto poljoprivrednog zemljišta treba koristiti za ovakav način proizvodnje. 

Prema posljednjim podacima koje je objavio Evropski statistički ured, Eurostat, u 2020. godini površina koja se koristi za ovakvu vrstu poljoprivredne proizvodnje unutar EU iznosila je 14,7 miliona hektara., čineći u prosjeku 9,1 posto ukupnih poljoprivrednih površina. Ta se brojka, naravno, razlikuje od države do države. 

Tako je najveći udio ekoloških unutar ukupne korištene poljoprivredne površine bilo u Austriji (25,7 %), Estoniji (22,4 %) i Švedskoj (20,3 %). Nasuprot tome, ispod 5,0 % se bilježi u osam država članica EU, s najmanjim udjelima u Irskoj (1,7 %) i Malti (0,6 %). 

Gotovo tri petine (58,7 %) takvih površina nalazilo se u četiri države članice EU: Francuskoj (17,1 %), Španiji (16,6 %), Italiji (14,2 %) i Njemačkoj (10,8 %).

U ratarskim kulturama, glavna je proizvodnja žitarica i svježeg povrća, a onda okopavina, zelene krme te industrijski usjevi.  

Površina koja se koristi za uzgoj eko svježeg povrća u EU iznosila je 219 hiljada hektara, što je ekvivalent 0,1 % cjelokupnog zemljišta koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Oko jedne desetine (10,5 %) zemljišta koje se koristi za proizvodnju svježeg povrća EU, čini organska proizvodnja. 

Luksemburg, Danska i Austrija su imale osjetno veće udjele ove vrste poljoprivrede u sklopu ukupne površine za uzgoj povrća. 

Kada je riječ o žitaricama, u 2020. su se organske uzgajale na 2,4 miliona hektara, što je ekvivalent 1,5 % svih površina koje se koriste za poljoprivrednu proizvodnju. Organske su se uzgajale na oko 4,6 % zemljišta ukupnih površina za žitarice, u čemu prednjače Austrija, Estonija i Švedska.