AgroKlub.ba

\

Eko proizvodnja

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Eko proizvodnja » Riješite se smrdljivih martina biljnim pripravcima

Riješite se smrdljivih martina biljnim pripravcima

Smrdljivi martin

Riješite se smrdljivih martina biljnim pripravcima

Datum: 05.06.2017. 10:00

Kategorija:

Eko proizvodnja

Štitaste stjenice su velika porodica, a najpoznatiji je smrdljivi martin. Na biljkama štete pričinjava bodenjem i sisanjem, a što je plod sočniji privuće više jedinki.

Štitaste stjenice su brojna porodica stjenica i uglavnom se radi o biljnim stjenicama, ali ima i predatorskih. Za povrtare, voćare i vinogradare veoma su važne stjenice iz porodice smrdibuba Pentatomidae. Za ove stjenice je karakteristično da izlučuju materije neprijatnog mirisa koji ostaje na plodovima voća i povrća.

Smrdibube ili smrdljivi martin se poslednjih godina pojavljuju u velikom broju.

Ne podnose hladnoću

Tijelo ovih stjenica je spljošteno, a usni aparat je podešen za bodenje i sisanje. Dužina tijela je od 10 do 13mm, a ženke su veće od mužjaka. Tijelo je zeleno ili smeđe obojeno u zavisnosti od vrste i doba godine. To ih čini gotovo neprimjetnim u prirodi. Prednji par krila je hitiniziran (očvrsnuo), a drugi par krila je opnast. Između pokrioca se nalazi štit.

Ne podnose hladnoću i sa prvim jesenjim danima traže sklonište i tada ulaze u kuće i stanove kako bi prezimile na toplom. U toku zime padaju u stanje hibernacije iz kojeg se bude tokom proljeća kada vrijeme postane toplije. Obično prezimljavaju u zasadima maline, ribizle, od drveća preferiraju johu i ariš.

Čim se u zasadima povrća, malinjacima, vinogradima formiraju plodovi koji svojom sočnošću i fazom zrelosti predstavljaju idealnu hranu, smrdibube dolaze i najčešće na naličje lišća polažu jaja u skupinama. Larve po pojavi su slične odraslim jedinkama samo su manje i prolaze kroz nekoliko faza razvoja. Po pojavi larvi započinje invazija i period intenzivne ishrane kada pričinjavaju najveće štete.

Hrane se biljnim sokom i što je biljka ili njen plod sočniji privuće više smrdibuba. Plodovi postaju ljepljivi, oštećeni od sisanja sokova i dobijaju neprijatan miris od materije koju luče smrdibube. Najveće štete pričinjavaju na pradajzu, grožđu, paprikama, malinama, ribizlama, mahunama.

Suzbijanje

Moje iskustvo sa smrdibubama je da su prošle godine prvi put pojavile, napale bamiju i patlidžan koji je bio u blizini.

Najčešće se za suzbijanje preporučuju hemijska sredstva, ali je problem što se stjenice veoma brzo naviknu na hemikalije. U borbi protiv smrdibuba koriste se brojni prirodni preparati koji nisu škodljivi za ljude i okolinu. U organskoj proizvodnji dozvoljeni su preparati na bazi piretrina, upotreba parazita Trichopoda pennipes i Trissolcus basalis koje parazitiraju jaja i larve, a veoma su se dobrim pokazali i prirodni pripravci od lukovine, čili paprike ili gorušice.

Pripravak od lukovine (ljuske luka)

Uzeti 200g lukovine, preliti sa 10l vrele vode i ostaviti tokom 5 dana. Nakon ovog perioda procijediti i dobijenu tečnost koristiti za tretiranje biljaka. Kod veoma jakog napada tretiranja se mogu ponavljati svaki dan (do 3x u toku dana) u periodu od 5 dana.

Pripravak od čili paprika

Za pripremu ovog pripravka uzeti 100g čili (ljutih) paprika i usitniti ih. Usitnjenu papriku preliti sa 1l vode i kuvati tokom 1h na laganoj vatri u poklopljenoj posudi. Ovako prokuvana tečnost se ostavi tokom 2 dana, a nakon toga se procijedi. Za tretiranje uzeti 100ml dobijene tečnosti i razrijediti sa 10l vode.

Pripravak od sjemena gorušice

Sjeme gorušice samljeti u prah. Potrebno je 0,5kg praha gorušice preliti sa 0,5l vrele vode, dobro izmiješati i ostaviti da se ohladi. Tečnost procijediti i dosuti 9,5l vode da ukupno imate 10l tečnosti kojom tretirate napadnute biljke.

Smrdibube ne podnose miris bijelog luka i nane. Sadite ih što više u blizini povrća i koristitie za pripremu pripravaka za tretiranje.

Njihovi prirodni neprijatelji su gušteri, ose i ptice.

Ovo su biljne štetočine i ne napadaju ljude. Stambeni prostori im služe da se sakriju od hladnoće. Potrebno ih je izbaciti napolje, ali ih ne treba ubijati. Napadnute smrdibube izlučuju svoj smrad. Najviše će da smrde ako ih ubijete i zato ih je bolje žive izbaciti. Najbolja zaštita je postavljanje mrežice na prozore koja će spriječiti da uđu u unutrašnje prostore.

Foto: Pixabay/Brett_Hondow

Broj pregleda članka: 7906; Uspješnost članka: 421.3

Tagovi: Zaštita bilja, Stjenica, Smrdibuba, Smrdljivi martin, Smrdljiva stjenica

Ključne riječi članka: rijesite, se, smrdljivih, martina, biljnim, pripravcima, smrdibube, gorušice, tokom, stjenice, veoma, pripravak, uzeti, tečnost, tretiranje, preliti, lukovine, povrća, podnose, biljnim, prirodni, smrdibuba


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.