Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj spelte
  • 24.10.2018. 08:00

Radenko Šešić: Vlada veliko interesovanje za brašno od spelte, možda ću proširiti proizvodnju

Radenko Šešić ističe da bi proizvodnju spelte preporučio svakom rataru upravo zato što čisti zemlju i ne zahtijeva mnogo posla. Osim sjetve i vršidbe, drugih obaveza oko nje nema. Jedina je razlika, pojašnjava on, kod proizvodnje brašna, jer ima dvije radnje više u odnosu na klasičnu pšenicu.

Foto: AgroPlaneta
  • 1.974
  • 77
  • 0

Radenko Šešić iz Gornje Piskavice kod Banjaluke jedan je od rijetkih ratara u BiH koji se odlučio za uzgoj prastare pšenice krupnik poznatije kao spelta, pir ili dinkel. Na uzgoj ove pšenice, koju su nekada proizvodili čak i stari Egipćani, a koja je odavno nestala sa naših trpeza, Šešić se, kaže, odlučio iz više razloga. 

Jedan od njih je taj što je spelta laka za uzgoj i odlično uspijeva na našim prostorima, a drugi jer je proizvodnja potpuno organska, i nisu joj potrebna nikakva đubriva niti zaštita. Najvažniji razlog je možda taj što je spelta veoma zdrava i ima veći sadržaj proteina u odnosu na običnu pšenicu, piše AgroPlaneta

Daje manje prinose u odnosu na druga žita

"S obzirom na to da se bavim proizvodnjom žita od kojeg pravim brašno, u kontaktu sa kupcima vidio sam da se mnogi raspituju za speltu. O spelti sam čuo i prije desetak godina kada sam gledao jednu emisiju na TV-u u kojoj su spominjali njene nutritivne vrijednosti

Pšenica iz doba starog Egipta (Foto: Pixabay/veloraemsi)

Razlozi zbog kojih se ta pšenica prestala proizvoditi jesu lošiji prinosi u odnosu na druga žita. Naime, ona rađa oko 200 kilograma po dunumu ili dvije tone po hektaru, što je manje u odnosu na druga žita", pojašnjava Šešić. Dodaje da s druge strane spelta ne zahtijeva nikakvu posebnu njegu, a posjeduje veliku otpornost prema bolestima i štetočinama, zbog čega je pogodna za organsku proizvodnju.

Osim sjetve i vršidbe - nema drugog posla oko spelte

Šešić ističe da je sa proizvodnjom počeo u jesen 2016. godine kada je zasijao 10 dunuma ove ratarske kulture.

"Dobio sam oko dvije tone ove žitarice i vrlo sam zadovoljan. Planiram nastaviti sa proizvodnjom, i možda je čak proširiti na još nekoliko dunuma, jer vlada veliko interesovanje za brašno od spelte", kaže Šešić.

Ističe da bi proizvodnju spelte preporučio svakom rataru upravo zato što čisti zemlju i ne zahtijeva mnogo posla. Osim sjetve i vršidbe, drugih obaveza oko nje nema. Jedina je razlika, pojašnjava on, kod proizvodnje brašna, jer ima dvije radnje više u odnosu na klasičnu pšenicu.

"Moramo je prvo odvojiti od klasa, pa se onda kroz selektor očisti zrno od nečistoća. Pšenica samo ide na čišćenje i onda se melje. Tu je razlika", pojašnjava Šešić koji, pored spelte, uzgaja na stotinjak dunuma domaći žuti i bijeli kukuruz, raž, ječam i pšenicu.

Tradicija ratarstva u porodici 

Ranije je sijao i heljdu, ali je prestao da je uzgaja na svom imanju. Umjesto toga, heljdu za njega uzgajaju ratari sa područja Mrkonjić Grada i Kupresa, a on im nakon žetve plati za taj posao.

"Imam ukupno oko 14 hektara obradivih površina pod žitom. To nam je porodična tradicija. Čak je i moj djed bio veliki proizvođač žita. Među prvima je počeo sijati neke hibride, a pedesetih godina je dobijao i nagrade kao najbolji proizvođač kukuruza u tadašnjoj opštini Banjaluka", pojašnjava Šešić.

Pirovo brašno ima umjerenu količinu glutena za razliku od obične pšenice (Pixabay/cat6719)

Dodaje da njegova porodica još od davne 1972. godine aktivno proizvodi i prodaje brašno od kukuruza, pšenice, raži, ječma i ovsa. Iako većinu toga prodaju na kućnom pragu, Šešić je od 2016. godine uveo i kućnu dostavu, pa brašno isporučuje na vrata svojih kupaca. Pored toga, njegova porodica više od 40 godina posjeduje svoj štand na Gradskoj tržnici na kojem se može naći brašno koje proizvode.

Organski malinjak

Porodica Šešić, pored žitarica, bavi se i proizvodnjom organskih malina, koje uzgajaju na tri i po dunuma. Sa organskom proizvodnjom su počeli prije tri godine zbog velike potražnje kupaca.

"Drugi razlog jeste taj da očuvam svoju zemlju kako se ne bi zagadila pesticidima. Želim da sačuvam bar tri do četiri parcele za moju djecu i unučad kako bi mogli imati zdrave proizvode. Kupio sam kvalitetan sadni materijal malina i uveo sistem navodnjavanja kap po kap", pojašnjava Šešić zaključivši da pored organskog malinjaka njegova porodica posjeduje i jedan stari malinjak koji se prostire na dunum zemlje. Riječ je o malinjaku starom oko 15 godina, koji je do sada davao odličan urod.
 


Izvori

Agro Planeta


Tagovi

Uzgoj spelte Spelta Krupnik Dinkel Radenko Šešić Isplativost


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić