Urbanim vrtlarenjem štedi se novac, uzgaja hrana poznatog porijekla i povećava kvalitet života u gradovima!
Procesom urbanizacije su se pojavili problemi povećanja toplote u gradovima uslijed nedostatka vegetacije, te razna onečišćenja, a najčešće prouzrokovana saobraćajem. Zbog svih negativnih efekata po kvalitet života ljudi u gradovima, u zadnjih nekoliko godina su neki svjetski gradovi (Pariz, Toronto, Tokio, Kopenhagen, Zirih...) unijeli izmjene u urbanu politiku kroz zelene krovove.
Nove zgrade u komercijanim zonama treba da imaju ili krovove sa vegetacijom ili solarne panele za proizvodnju energije. Zeleni krovovi omogućuju stanište pticama, apsorbuju zagađujuće materije iz vazduha, smanjuju gradsku vrelinu, te zadržavaju oborinske vode i time smanjuju prelijevanje kanalizacijske vode. Ovo je pokazatelj da ozelenjavanje što većeg broja gradskih zona uveliko povećava kvalitet života u gradovima, jer vegetacija povoljno utiče i na raspoloženje te povećava i radnu produktivnost.
Urbano vrtlarenje je u zadnjih nekoliko godina postalo dosta rašireno, ne samo kao građanske i pojedinačne inicijative, već i kao projekti u koje se uključuju i lokalne vlasti tako što javne površine koje se ne koriste daju građanima na korištenje za uzgoj hrane (povrće, začinske i ljekovite biljke). Urbano vrtlarenje, ne samo da ozelenjava površine u gradovima i utiče na očuvanje biološke raznovrsnosti, daje mogućnost ljudima, naročito onima koji nemaju priliku da negdje u ruralnijim područjima nešto sebi uzgoje, da sebi proizvedu hranu.
Pored toga što urbani vrtovi imaju korist kao izvor hrane ljudima koji žive u gradovima, njihova uloga kako za pojedinca, tako i za društvo u cjelini je višestruka, jer podstiču na samoodrživost i pojedinca i zajednica, a i mjesta su gdje se građani okupljaju i druže, te razmjenjuju iskustva. Na ovaj način štedite novac, što je vrlo značajna komponenta uzimajući u obzir ekonomske prilike u društvu, a porijeklo hrane vam je poznato, što je isto jedna od značajnih stavki kad kupujemo hranu, jer smo sve više nepovjerljivi kada je izvor hrane koju jedemo u pitanju.
Urbano vrtlarenje, ne samo da ozelenjava površine u gradovima i utiče na očuvanje biološke raznovrsnosti, daje mogućnost ljudima, naročito onima koji nemaju priliku da negdje u ruralnijim područjima nešto sebi uzgoje, da sebi proizvedu hranu.
Iako su ljudi koji žive u gradovima uglavnom ograničeni za neki sopstveni uzgoj hrane, ipak ima dosta potencijala koji ljudi ne koriste. Otkako sam počela uzgajati povrće, zavirujem u tuđa dvorišta, ne zbog toga što me zanima kakve neko živote vodi, nego što me zanima kako se svaki prostor može iskoristiti za uzgoj hrane. Često su ljudi mišljenja da je za uzgajanje povrća potrebno više prostora nego što oni imaju oko svoje kuće i da nemaju uslove za uzgoj hrane.
Uzgajajući povrtnice, shvatila sam da se na vrlo maloj površini može dobiti dosta hrane, samo se taj prostor treba dobro organizovati. Ukoliko smatrate da je prostor oko kuće rezervisan samo za ukrasno bilje i cvijeće, te da tu ne želite nikakve "poljoprivredne" aktivnosti, imajte na umu da je većina povrtlarki vrlo dekorativnog izgleda čemu najviše pridonose cvijet i plod (razne vrste tikvi, krastavac, paradajz, paprika,...).
Ukoliko postavite 3 do 5 posuda u koju ćete zasaditi paradajz, npr. sorte čerija, a pretpostavljam da je to većini ljudi omiljena namirnica, imaćete ga svaki dan u tanjiru tokom ljetne sezone i sve do pojave prvog mraza u kasnu jesen. Sva ova ulaganja su minimalna, a sve na šta trebate izdvojiti novac su posude, a može i na neki komad zemlje ukoliko imate slobodan, čak i negdje u cvjetnjaku, zatim zemljište kao supsrtat, prihrana i sjemenski-sadni materijal.
Ukoliko nemate mogućnosti da na nekom otvorenom prostoru oko kuće napravite baštu ili da postavite plastenik, a imate balkon ili neku verandu, možete sebi uzgojiti gotovo sve što bi uzgajali u bašti i plasteniku (paradajz, papriku, krastavac, razne vrste tikvi, luk, salate, rukolu, mahune, mrkvu...) svakako u manjoj količini, ali opet nešto od toga može biti sasvim dovoljno u toku sezone. Neke biljke mogu da zauzmu veliku površinu, npr. tikve jer su puzačice, ali ih možete postaviti tako da rastu vertikalno, odnosno pužu u vis, a ne na okolno zemljište i ovime štedite na prostoru.
Ono na šta morate paziti prilikom uzgoja hrane na balkonu je sljedeće:
Postoje biljke kojima treba dosta sunčanih sati, dok s druge strane, imate biljke koje bez problema rastu i bez direktnog sunca, odnosno u sjeni. Da bi uzgojili što više povrća na balkonu, dobro bi bilo da je bar njegov jedan dio dovoljno osunčan, ukoliko bi uzgajali recimo paradajz ili krastavac i tikvice koji traže sunce. Na mom balkonu, npr. ljute paprike rastu bez direktnog izlaganja suncu i dosta dobro rađaju, a pravilo je da paprikama treba dosta sunca da bi se lijepo razvijale. U svakom slučaju, vrijedi eksperimantisati.
Uzgoju povrća u gradu, naročito u stambenim zgradama je problem nedostatak bumbara, pčela i ostalih insekata oprašivača, ako recimo uzgajate paradajz, tikvice, krastavac, ali ove biljke možete i sami da oprašite i da zasadite cvijeće koje bi privuklo insekte. Za oprašivanje paradajza postoji sprava koja protrese cvijet i na taj način se izvrši oprašivanje, dok kod tikvice i krastavaca su cvjetovi jednospolni, pa je tučak ženskog cvijeta potrebno protljati prašnicima muškog cvijeta.
Svaka biljka ima svoje zahtjeve prema vodi, hrani, prostoru, itd. Veličinu posude za uzgoj različitih kultura birajte na osnovu karakteristika za tu biljku. Najmanje što možete na svom blakonu, jeste da si zasijete začinsko i ljekovito bilje: bosiljak, origano, mažuran, kamilicu, žalfiju, mentu, peršin, itd.
Biljke u posudama možete prihranjivati i uz pomoć glista koje će biti u zemlji u posudi. Njima možete, ili ostavljati na površini zemlje, ili ubacivati kroz cvjevčicu koju bi stavili u zemlju, ostatke od organskog kuhinjskog otpada koje će gliste da prerade i da proizvedu hranjivi humus za vaše biljke.
Za početak krenite sa jednom saksijom/posudom i vidjećete kako ćete ubrzo nalaziti prostora o kojem ranije niste ni razmišljali da ga možete iskoristiti na ovaj način. Često će vam se desiti da je za neku namirnicu potrebno samo da "skoknete" do balkona.
Foto: Hannamariah/Bigstockphoto
Tagovi
Autorica