Osnove i pravila kompostiranja

Kompostiranje je pametan način korištenja ostataka poslije košnje, rezidbe, skupljanja lišća i drugih aktivnosti u dvorištu ili bašti, jer se od onoga što je potencijalno bio otpad dobiva besplatan i vrlo kvalitetan oplemenjivač zemljišta.

Kompostiranje se bazira na aktivnosti bakterija, koje razlažu materijal uz istovremenu produkciju topline, koja može biti viša ili niža, ovisno od početnog materijala. Krajnji cilj je kompost, bogat hranjivim česticama, mikro i makro elementima, koji poboljšavaju kvalitetu zemljišta.

Kompostiranje može biti vrlo jednostavno, sav vrtni otpad uskladištite na jednu kamaru i ostavite da se sama razloži. Međutim, ako se pridržavamo nekih jednostavnih uputstava dobit ćemo bolje rezultate.

Što se može kompostirati?

Kompostiranje je širok pojam, koji obuhvaća razgradnju biljnog i životinjskog materijala u aerobnim uvjetima. U kućnoj radinosti se mogu kompostirati grančice, trava, lišće, ostaci iz bašte, slama, voće, povrće, novine, karton, kuhinjski otpaci, stajnjak. U komposterima većih kapaciteta se uspješno mogu kompostirati i životinjski ostaci (jaja, kosti, mlijeko i mliječni proizvodi, meso, perje itd.) U SAD-u postoje čitava postrojenja koja kompostiraju, između ostalog i životinje koje su ubijene u prometu (tzv. "roadkill"). Ipak, preporuka je da se u početku, dok ne svladate sam proces kompostiranja, držite prerade isključivo biljnog materijala.

Odabir kompostera

Za kompostiranje se mogu koristiti različita rješenja, od vrlo jednostavnih (i što je najbitnije jeftinih), pa do profinjenih rješenja. Najčešće se zadovoljavajući rezultati dobivaju pravljenjem kompostera od dasaka, starih paleta ili mreže zakačene na drvene stubove.

Međutim, u svijetu se sve više koriste plastične kante, obično tamnih boja (crne ili tamno zelene). Prednost im je što u njih stane dosta vrtnog i kuhinjskog otpada, a često se mogu nabaviti povoljno. Profinjenije verzije ovih kompostera su tzv. rolo-komposteri, koji je obično na nekoj vrsti metalnog rama i može se cijeli prevrtati s kompletnim sadržajem, umjesto miješanja sadržaja u njemu. Ovim prevrtanjem se povećava dovod zraka, što prilično ubrzava proces kompostiranja. Mana je naravno to što se za njihovu izradu koriste materijali koji se ne razgrađuju u prirodi, već mogu dovesti do dodatnog zagađenja.

Ukoliko se odlučite sami napraviti komposter, sami određujete veličinu i oblik koji odgovara vama, vašoj bašti i vašim kapacitetima. Vrlo jednostavno možete sastaviti komposter za nekoliko sati, uz minimalnu količinu materijala. Potrebno je imati drvene stupove, žičanu mrežu, čavle ili zakovice za mrežu i nekoliko kartonskih kutija. Stupove postavite u kvadrat, ovisno od kapaciteta možete odrediti njihovu međusobnu udaljenost, ali se uglavnom za jedno kućanstvo preporučuje udaljenost oko 75 cm.

Potrebno je da stupovi budu visine oko 1.5 m, jer se njihovih 30 cm ukucava u zemlju zbog stabilnosti. Kada smo postavili stupove, obavijamo ih žicom i učvršćujemo je zakovicama (ili čavlima). Na žičani zid, kao i na dno kompostera postavljamo karton kako svježi materijal ne bi ispadao kroz otvore na žici. Kada smo to obavili, naš komposter je spreman za prihvat materijala. Treba napomenuti da ovi "priručni" komposteri nisu ništa lošiji od kupovnih.

Punjenje kompostera

Za dobivanje dobrog komposta, moraju se osigurati dobre "sirovine". To znači da treba osigurati dovoljno materijala bogatog dušikom (kao što je zeleno lišće, svježa trava, zeleni dijelovi biljaka), uz istovremeno osiguravanje dovoljne količine ugljika (suho lišće, piljevina, slama, sijeno, grane, karton, itd). Stavimo li previše zelenog, zeljastog materijala bogatog dušikom, cijela masa će se pretvoriti u sluzavu, smrdljivu masu. S druge strane, ako stavimo previše drvenastog materijala, masa će se razgrađivati sporo. Zbog toga je idealan odnos "zelenog" i "smeđeg" materijala 1:1.

Na dno kompostera se stavljaju grančice, slama, strugotina i drugi materijali iz grupe bogatih ugljikom, zatim se dodaju "zeleni" materijali, a onda se naizmjenično dodaju drvenaste i zeljaste komponente.

Proces kompostiranja

Budući da je kompostiranje aeroban proces, potrebno je da masa ima dovoljno zraka (kisika), ali i vlage. Zbog toga je važno da masa uvijek bude vlažna (nikako natopljena). Neophodno je stalno prevrtati masu u komposteru, kako bi se ravnomjerno razgradila. Ukoliko se radi o jednostavnijim, otvorenim komposterima, masa se prevrće ručno, vilama ili drugim odgovarajućim alatom. Ukoliko imamo plastične kompostere na nosačima, okretanjem čitavih kompostera miješamo sadržaj uz istovremeno obogaćivanje kisikom. Prevrtanjem se ujedno vrši i pregled materijala, i kontrola njegovog razlaganja, te se uočava da li je materijal previše vlažan (intervenira se dodatkom kartona, piljevine itd.) ili previše suh (vrši se vlaženje).

Kada se na dnu kompostera pojavi taman ujednačen materijal, bez drugih primjesa, snažnog mirisa na zemlju to je dokaz da dobro upravljamo procesima kompostiranja, jer je upravo to kompost. Od stavljanja sirovog materijala do dobvjanja komposta obično prođe nekoliko mjeseci (ovisno o temperaturi kompostiranja). Netko prosijava kompost prije upotrebe u vrtu, drugi ga dodaju direktno iz kompostera.

Koristi kompostiranja

Pored pametnog i odgovornog upravljanja otpadom iz bašte, kao krajnji proizvod se dobiva visoko kvalitetan kompost, koji poboljšava kvalitetu zemljišta. Kompost popravlja strukturu zemljišta, vodni kapacitet, kao i plodnost, što doprinosi povećanju prinosa.

Od komposta se mogu praviti i različite vrste "čajeva" koji služe za prihranjivanje biljaka preko listova (tzv. folijarno prihranjivanje). Postoje brojna istraživanja koja dokazuju prednost upotrebe komposta. Usjevi koji se gnoje kompostom redovno daju veće prinose, a samo zemljište je bolje strukture i manje iscrpljeno.

Zbog navedenog ne postoji izgovor za spaljivanje lišća, pokošene trave, orezanih grana i drugih nusproizvoda obrađivanja zemlje. Spaljivanjem se ubija površinski sloj zemljišta, uništavaju korisni organizmi, a povrh svega se povećava zagađenje zraka. Sve se da kompostirati. Već ove sezone probajte i vi, te nam javite svoja iskustva.

Foto: pixabay.com; Ben_Kerckx