Među žitaricama, ječam ima najveći areal rasprostranjenosti pa tako uspijeva i na područjima koja nisu najpovoljnija za uzgoj. Kod ječma postoje ozime i jare sorte sa kraćom vegetacijom.
Ječam se uglavnom koristi u ishrani stoke jer posjeduje visoku hranidbenu vrijednost. U ishrani stoke ječam se koristi kao prekrupa te ga je dobro miješati sa ostalim zrnatim kulturama, a količina ječma u smjesi ovisi o vrsti te načinu ishrane životinja. U ishrani stoke ječam je odličan u zelenom stanju, sam ili u kombinaciji sa stočnim graškom ili grahoricom, a može se sušiti kao sijeno te silirati.
Ječam se u industriji koristi prvenstveno u proizvodnji piva i alkohola jer daje kvalitetan slad koji se upotrebljava u pekarskoj, konditorskoj, tekstilnoj industriji, u proizvodnji kvasca, škroba.
Ječam obavezno treba uzgajati u plodoredu jer uzgoj u monokulturi donosi niske prinose i vrlo lako obolijeva. Ozimi ječam treba zasijati ranije pa pretkultura mora biti usjev koji ranije napušta tlo. Dobre pretkulture za ječam su: zrnate mahunarke, uljana repica, suncokret, ranije sorte (hibridi) kukuruza, djetelinsko-travne smjese i druge kulture.
Obzirom na kratko vrijeme vegetacije, uzgoj ječma moguć je i u hladnijem klimatu, te na većim nadmorskim visinama.
Osnovnu obradu tla, oranje za ozimi ječam treba obaviti dva do tri tjedna prije sjetve (ovisno o vremenu i pretkulturi), na dubinu oko 15 cm, a ukoliko je tlo teško i na njemu leži voda, treba ga ispodrivati. Predsjetveno u ekološkoj poljoprivredi treba ići dva puta drljačom ili sjetvospremačem (razmak između dva prohoda treba biti 10-ak dana) kako bi korove isprovocirali na rast te ih ponovnim prohodom drljačom uništili. Za jari ječam također treba obaviti osnovnu obradu, oranje dva do tri tjedna prije sjetve, a predsjetveno kao i kod ozimog ječma.
Gnojidba se obavlja gnojivima organskog podrijetla kao što su stajska gnojiva, razni komposti, gnojnica. Za ozimi ječam stajski gnoj treba površinski razbacati te ga zaorati plitko na dubinu 10 do 15 cm, ili ga zatanjurati. Drugi način primjene stajskog gnoja je u jesen, površinski razbacati samoistovarnim prikolicama kada je usjev visine 10 do 15 cm. Ovim načinom površina tla se ujedno i nastire te se sprječava razvoj korova.
Prvu prihranu ječma najbolje je obaviti odmah nakon zime kada je usjev u početnoj fazi busanja i to sa gnojnicom ili gnojovkom. Druga prihrana se obavlja samo ako je nužno. Kod ječma treba paziti da se usjev ne pregnoji dušikom jer će tada doći do polijeganja. Količina krutog gnojiva po hektaru treba iznositi 10 do 15 tona, a količina gnojnice za jednu prihranu po ha treba biti oko 12 tona. Gnojnica mora biti obavezno razrijeđena sa vodom u omjeru 1 dio gnojnice naprama tri dijela vode, kako ne bi došlo do opekotina biljaka pri primjeni. Gnojidbu treba obavljati po oblačnom vremenu ili rano ujutro, te noću kako ne bi došlo do ishlapljivanja hraniva. Nakon gnojidbe ukoliko je moguće, gnoj treba odmah unijeti u tlo.
Pri izboru sorte ječma potrebno je znati njegovu namjenu koja može biti za ishranu stoke, industrijsku preradu. Ukoliko se ječam proizvodi za proizvodnju piva, tada se odabire neki od dvorednih ječmova koji mogu biti jari i ozimi (dvoredni zato što su mu ujednačenija zrna). Za ishranu stoke upotrebljava se četveroredac ili šesteroredac.
Sjetvu ozimog ječma treba započeti krajem septembra, a završiti do polovice okotbra. Nije dobro da se posije prerano (može stradati od zime), a niti prekasno, jer ječam prije zime mora izbusati što pri kasnijoj sjetvi nije moguće. Sjetva jarog ječma je vrlo osjetljiva pa je potrebno odrediti pravi trenutak sjetve. Nakon višegodišnjih istraživanja, utvrđeno je da su najveći prinosi jarog ječma postignuti kada je sjetva obavljena krajem januara i početkom februara. Ranom sjetvom ječam ima dovoljno vremena za vegetaciju, može iskoristiti zimsku vlagu, pri nižim temperaturama manji je intenzitet napada štetnika i bolesti. Ukoliko se ječam nije zasijao do kraja ožujka, tada ga ne treba niti sijati.
Dubina sjetve ječma je oko 3 cm, a međuredni razmak od 10 do 12 cm. Ukoliko posjedujete strojeve za kultivaciju te štrigl, perastu drljaču, tada se sjetva može obaviti na međuredni razmak od 17 cm. Ide se na sklop od 500 biljaka po m², što u ekološkoj proizvodnji iznosi, ovisno o sorti i vremenu sjetve, 200 do 250 kg sjemena po hektaru.
Za sjetvu je najbolje upotrijebiti certificirano sjeme iz ekološkog uzgoja. Ukoliko se sije vlastito sjeme, treba provjeriti je li zdravo i pri sjetvi povećati količinu sjemena za 20% kako bi se dobio odgovarajući sklop. Jari ječam također treba gušće sijati zbog nedovoljnog busanja kako bi time ostvarili pravilan sklop. Ukoliko se ozimi ječam uzgaja za kosidbu u zeleno, tada ga je dobro sijati zajedno sa grahoricama ili leguminozama. Na taj način se u proljeće dobije kvalitetan otkos, nakon čega se na tu istu parcelu može zasijati kukuruz ili neka druga okopavina.
Indirektne mjere reguliranja korova uključuju pravilan plodored (okopavine, djetelinsko-travne smjese), dopunska obrada prije sjetve (sjetvospremač, drljača, štrigl), pravovremena sjetva i kvaliteta sjemena radi brzog porasta, sorte sa dubokom stabljikom. Ukoliko je sijano na međuredni razmak 10 do 12 cm, tada, nakon nicanja, može se ići jedino direktnim mjerama, sa štriglom, perastom drljačom koja ima fleksibilne tanke šiljke dužine oko 40 do 50 cm. Sa štriglom se može ići sve do klasanja ječma. Štrigl radi tako da čupka korovčiće do 2 cm dužine, a usjevu ječma neće nauditi.
Ukoliko je sjetva obavljena na međuredni razmak od 17 cm, tada se uz štrigl može upotrijebiti i kultivator za ječam koji ima zadatak da korove uništi međuredno (motičice). Prilikom rada sa kultivatorom treba biti jako pažljiv i sa traktorom ići po stalnim tragovima kako se ne bi oštetila biljka u redu. Kultivaciju ječma najbolje je obaviti u proljeće kada je usjev u fazi busanja. Indirektne mjere zaštite usjeva obuhvaćaju pravilan plodored, izbor povoljne sorte, optimalan sklop biljaka, umjerenu i pravilnu gnojidbu, pravovremenu sjetvu. Ukoliko se pojavi balac (Oulema melanopus) uspješno se može suzbiti zaprašivanjem vapnom.
Žetvu ječma treba obaviti kada je vlaga u zrnu ispod 13%. Pošto je ječam sklon osipanju, treba pažljivo kombajnirati kako ne bi došlo do većih gubitaka. Urod ječma u ekološkoj proizvodnji, ukoliko se zadovolje sve mjere agrotehnike i ako je normalna proizvodna godina (klimatske prilike) iznosi 4.500 do 5.200 kg/ha. Dakle ako je cijena, a to ovisi o tržištu, samo 20% veća uz smanjena ulaganja, biti će ostvaren veći profit nego u konvencionalnoj proizvodnji.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a potom u... Više [+]Tagovi
Autorica