• Krtica
  • 17.02.2016. 12:00

Kako biološkim metodama otjerati krticu?

Ova korisna životinja štete izaziva kopajući kanale i formirajući krtičnjake. Ne treba je ubijati, već upornom primjenom bioloških metoda otjerati.

  • 36.688
  • 1.761
  • 0

Svake godine primjetimo gomile izrovane zemlje na površini tla. Ove gomile su znak da imamo malog gosta, krticu Talpa europaea, u našim baštama, voćnjacima, cvjetnjacima i travnjacima.

Najčešće je susrećemo u listopadnim šumama, livadama, njivama, voćnjacima i svuda gdje je tlo rahlo i rastresito. Ne zadržava se na močvarnim i pjeskovitim zemljištima. Aktivna je tokom cijele godine. Živi samotnjačkim životom, osim u periodu parenja (od februara do juna, što ovisi o vremenskim prilikama). Ako se dvije krtice sretnu u hodniku nastaje nemilosrdna borba. U našim uslovima krtice se pare samo jednom u toku godine i daju 2 do 4 potomka. Prosječno živi oko 3 godine, a može da doživi i 10 godina.

Korisna je životinja, ali joj se zbog sličnosti hodnika i krtičnjaka, neopravdano, pripisuju štete koje naprave drugi stanovnici tla (voluharice, miševi, drugi sitni glodari, rovac). Hrani se brojnim insektima, puževima, glistama, čak i miševima, žabama. Ima izuzetan apetit i stalno je u potrazi za hranom. Živi ispod površine tla, 2 do 20 cm, u hodnicima koje sama kopa. Hodnici su prečnika od 3,5 do 5 cm i čine splet koji krtica stalno obilazi u potrazi za hranom. Ima radijus djelovanja oko 400m². U toku 1h može da iskopa 15 m hodnika.

Praveći hodnike podgriza korijenje gajenih biljka i na taj način dovodi do njihovog propadanja, praveći krtičnjake uništava biljke, indirektna šteta je što se hrani glistama i smanjuje populaciju glista koje poboljšavaju zemljište. No one su s druge strane i korisne jer stalnim kopanjem rahle i prevrću zemljište i na taj način pridonose plodnosti zemljišta.

Mjere borbe protiv krtice

U borbi sa krticama prednost treba dati raznim biološkim metodama koje će otjerati krtice iz naše parcele. Treba znati da je ova borba dugotrajan posao, jer se krtice veoma teško odlučuju da napuste kraj u kome su se odomaćile. Ponekad je potrebno i više od 1,5 mjeseci da se krtice otjeraju, ali treba biti uporan i mjenjati metode borbe jer se krtice na neke brzo naviknu. Imajte na umu da su krtice najaktivnije od 5 do 10 sati, a da tokom podneva odmaraju.

Kako voda pomaže?

Potrebno je uveče zgaziti sve krtičnjake i tokom jutra provjeriti koji su krtičnjaci aktivni. Crijevo za vodu gurnuti u najveći aktivni krtičnjak i pustiti mlaz vode da teče najmanje 20 minuta. Imajte na umu kod primjene vode da u hodnicima uvijek postoje vazdušni džepovi koji omogućavaju krtici da preživi, a krtica je i odličan plivač.

Barijere u tlu kao prepreka krticama

U tlu se može iskopati kanal širok do 30 cm i dubok do 70 - 80 cm. Ovakav kanal treba napraviti oko cijele parcele i ispuniti šljunkom. Umjesto šljunka, kao barijera može se postaviti zaštitna mrežica sa sitnim otvorima kroz koje mogu da prolaze gliste, ali krtica ne može.

Mirisni repelenti

Ricinusovo ulje ima miris koje krtice ne podnose. Dovoljno je pomiješati 3 kašike ricinusovog ulja sa 1l vode i tu smjesu prospete po krtičnjaku, a možete natopiti komad krpe i gurnuti u aktivan krtičnjak. Krtice ne podnose ni miris limuna. Komad krpe ili vate se namoči u sok od limuna i gurne u krtičnjak. Takođe, kora od limuna se može ubaciti u hodnik. Još jedan pripravak može se dobiti tako da se napravi smjesa ¾ surutke i ¼ mlaćenice i tom smjesom se zalijeva krtičnjak ili se natopi komad krpe i gurne u krtičnjak. Ni ovaj miris ne odgovara krticama.

Miris mačaka i pasa takođe nije prihvatljiv krticama. Dovoljno je sakupiti izmet mačaka i posuti po krtičnjaku, a može pomoći i ako se smotuljci pseće dlake gurnu u hodnik. Ne podnosi ni cimet, ljutu papriku u prahu, biber pa i njih možete iskoristit za posipanje krtičnjaka. Takođe, krtice ne podnose ni miris odstajalog urina kojim se može zaliti krtičnjak. Miris svježe ribe koja se ostavi da fermentiše u malo vode je još jedan repelent koji tjera krtice.

Biljke poput bijelog luka, pasulja, mlječike - biljka krtičnjak Euphorbia lathyris svojim mirisom tjeraju krtice. Bjeli luk treba saditi po bašti, a dobrim se pokazalo i da se čen bijelog luka presječe na pola i pobode u tlo. Redovno se mora obnavljati i gusto postavljati, najdalje na 5 m.

Krtice ne vole buku i vibracije

Najjednostavniji način koji stvara buku je da plastičnu bocu presječeta na pola, uzmete dio sa čepom koji odvrnete i zabodete u aktivan krtičnjak ili hodnik. Vjetar će stvarati vrtloženje i buku koja se prenosi u hodnike. Ta buka iritira krtice.

Na tanje metalne štapove mogu se postaviti prazne limenke od pića i to tako da se konzerve postave na štap kroz otvor. Vjetar će pomjerati limenke koje udaraju u štap i na taj način se stavra buka i vibracija koja se prenosi u tlo. Štap od trske takođe može biti od koristi u borbi protiv krtica. Potrebno je štap dužine 2 m zabosti u tlo do dubine od 60 cm. Tokom vjetrovitog peroda trska će da stvara zvuk koji krtice ne podnose i bježe sa tog područja.

Mogu se korititi i gotovi aparati koji stvaraju buku, a danas postoji veliki izbor takvih aparata. Poželjno je svakih mjesec dana (najduže) premještati ove aparate jer se krtice naviknu na njegovo prisustvo.

Borba sa krticama dugotrajan je posao

One su pokazatelj da je tlo bogato insektima i glistama i kada njih nestane otiće i krtice. U tu svrhu može se koristit pripravak od zove koji se priprema tako što se u plastičnu kantu stave listovi zove, preliju vodom i ostave fermentisati 3 do 4 dana. Dobijeni pripravak procijediti, razrijediti sa vodom u omjeru 1:5 i zalijevati zemljište.

Borba sa krticama je dugotrajan i stalan posao. U vrtu u kome su mačke ili psi rase terijer nema krtica, jer ih oni love. Krtice ih po mirisu osjete i izbjegavaju ta područja.

Foto:pixabay.com


Tagovi

Krtica Krtičnjaci Štete na biljkama Bašte Voćnjaci Njive Ricinusovo ulje Bijeli luk Cimet Aparati protiv krtica Pripravak od zove


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi