Inovativni supstrati: Bukovače možete da uzgajate i u kafi

Da li ste znali da se bukovače mogu uzgajati i na jedan drugačiji i inovatovan način ? Baš tako ih gaji i Mirza Husetić, vlasnik Urbane farme, iz Bugojna. On kao kompost, koristi granule potrošene espresso kafe, koje prikuplja iz obližnjih kafića.

"O uzgoju gljiva ranije nisam znao ništa, a posebno o bukovačama. Mislio sam da one rastu isključivo na njivama i u šumi. Međutim, s obzirom da moja desetogodišnja kćerka ima dijabetes, istraživao sam hranu pogodnu za nju. Tačnije izvore hrane, tj. biljke koje traže najmanje inzulina. Gljive su, po tome, na prvom mjestu, a od njih, bukovača je na vrhu piramide ishrane osoba sa šećernom bolesti. Bukovača je hranjiva i sadrži imunoglukan. Gledao sam snimke na internetu i učio kako uzgojiti bukovaču. Naišao sam na slučajeve ljudi koji su je gajili u kafi i odlučio sam da pokušam", objašnjava Husetić.

Svako može sam sebi da proizvede obrok

Sljedeći korak je bila nabavka osnovne sirovine, tj. već korištene kafe. Vlasnici kafića i konobari potrošene granule bacaju pa su ih rado, ali i sa radoznalošću davali Mirzi.

"Mislili su da želim uzgajati kalifornijske gliste. Kada sam im rekao da je to za gljive, nisu vjerovali da će moja ideja uspjeti. Ali ja sam bio uporan. Prvih desetak pokušaja nije bilo uspješno, ali sam mnogo naučio i prva gljiva je nikla", ponosno ističe ovaj odgajivač.

Glavna zamisao koja se krije iza ovog poduhvata je da neko može sam sebi  da proizvede obrok. Ljudi koji su sela, imaju dovoljno prostora da uzgajaju gljive dok su gradski stanovnici uskraćeni za ovu opciju. Nakon nekih desetak dana prskanja supstrata vodom, pojaviće se prvi znaci bukovače. Ono što je dobro je da se skoro dupliraju u toku dana, kako navodi akta.ba.

Polazna sirovina je lako dostupna, često i besplatna

Oni koji u kućnim uslovima uzgajaju svoje primjerke, uživaju u samom procesu, koliko u okusu ove zdrave gljive. Cilj ove poslovne ideje jeste i da stanovništvo u većim gradovima dobije mogućnost iskustva vlastitog uzgoja zdravog obroka. Također je značajan i njen ekološki aspekt. Tačnije, proces recikliranja i ponovnog vraćanja u upotrebu odbačenog, kao i njegovo ponono korištenje. 

 Kompost kao polazna sirovina, prilično je lako dostupan i jeftin, u nekim slučajevima čak i besplatan. Kada se iskoristi materijal koji neka domaćinstva ili ugostiteljski objekti odbace, ustvari se dokaže da je to vrijedan materijal iz kog se može napraviti ukusna i zdrava hrana. Na ovaj način, kod ljudi se razvija i ekološka svijest. 

"Ljudi budu ponosni kada sami uzgoje hranu koju jedu. Iskustvo uzgoja im je ponekad interesantnije od same gljive", zaključuje ovaj Bugojanac.