Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 24.06.2016. 08:00

Gradski asfalt zamijenili selom i eko uzgojem

Sestra i dvojica braće, Ivana, Danko i David Čegar, okrenuli su se ekološkoj poljoprivredi. Većinu vremena tako provode u selu Bistrica, 10 km udaljenom od rodne im Banja Luke.

Foto: album obitelji Čegar
  • 3.646
  • 189
  • 0

"Mi smo u stvari samo jedna normalna porodica koja se trudi, kao i većina ljudi, izboriti sa današnjim vremenom, modernim, brzim načinom života, stalnom ekspanzijom, kako bi se najbolje reklo, svega i svačega, i u svim tim izazovima opet ostati normalni". Opisuje tako svoju porodicu Ivana Čegar, koja je uz dvojicu braće, Danka i Davida te roditelje krenula u organsku poljoprivredu. Gradska djeca, Banjalučani, tako danas većinu vremena provode u polju, voćnjacima i bašti u selu Bistrica, 10-ak kilometara udaljenom od Banja Luke.

Ivana, David i Danko Čagar

"Od rođenja mama i tata su se trudili učiti nas pravim vrijednostima, usmjeriti nas na pravi put, i možemo reći poprilično su uspjeli iako je sve teže i teže vaspitati djecu normalno u vremenu u kojem živimo. Vodeći se tim nekim pozitivnim, kvalitetnim razmišljanjima dolazimo do toga da bez zdravlja i kvalitetne prehrane nećemo mnogo postići ni za sebe ni za druge, i iz želje da znamo šta jedemo, a preselivši se iz stana u kuću, idealna mogućnost se stvorila i počeli smo gajiti piliće, pa malu bašticu i malo po malo to se proširilo", priča Ivana.

Krenuli s malinama i heljdom

Na selu su prije nekoliko godina počeli sijati veće količine, i više nego je njihovoj porodici bilo potrebno, iz razloga da zemlja ne propada, jer je izuzetno kvalitetna i vijekovima unazad obrađivana.

"Tako smo počeli sa kulturama koje dobro uspijevaju, a izuzetno su kvalitetne. Zasadili smo maline, za neku našu upotrebu, ali se kroz godine vidjela mogućnost i povećanja zasada, jer malina izuzetno dobro uspjeva na ovim prostorima, a i dobro je pozicionirana na tržištu, pa smo vidjeli mogućnost i dodatne zarade. Pored nje počeli smo i sa heljdom, i to eksperimentalno, jer znamo da dobro uspjeva na dosta višim nadmorskim visinama, ali smo se lično uvjerili da hoće i kod nas", navodi vrijedna studentica treće godine Prava.

Pored toga imaju i druge žitarice, raž, pšenicu, kukuruz, razno povrće, voće, piliće i ćurke i sve to obrađuju i uzgajaju porodično, još uvijek bez neke potrebe za radnom snagom sa strane. Naporno i teško jeste, pogotovo na način na koji su se zbog životnih opredjeljenja i uvjerenja odlučili, a to je uzgoj hrane bez hemijskih dodataka.

Priroda jednostavno ima neki svoj tok, i ljudi je maksimalno iskorištavaju, a radom na pogrešan način samo uništavaju i nju i sebe. Mi smo odlučili da radimo na neki naš način, sve što možemo iskoristiti pozitivno i novo naučiti.

"Mnogo bi lakše sigurno bilo da ne okopavamo, ne borimo se sa travom, zlaticama po krompiru , ali bi onda imali hranu i zemlju koja je zatrovana, pa tek onda i nas sa ko zna kakvim bolestima. Alternativa u prirodi se uvijek može naći, uostalom naši stari su vijekovima proizvodili hranu bez hemije, i bili zdraviji, okretniji, bistriji. A da ne pričamo o tome koliko jednim lošim potezom samo narušavamo ravnotežu u prirodi, pa tako eto jedan primjer, imamo pčelice koje rade jako dobro svoj posao, i mi kad zasijemo heljdu ili maline dajemo im ogromne mogućnosti, one su srećne i ne obraćaju pažnju na travu koja je nekad i veća od heljde, i dio su prirodnog procesa, oprašivanja, a uz to prave kvalitetan med, i bez njih ni ta heljda ne bi rasla", objašnjava Ivana dodajući da bi pčele itekako primijetile bilo kakvu hemiju kad bi je upotrebljavali, pogotovo što mnoga ta sredstva i nisu loša, ali ako se koriste na pogrešan način, u pogrešno doba dana, prave ogromnu štetu usjevima.

Svi njihovi proizvodi su prirodni, bez hemijskih sredstava koji, kažu, narušavaju ravnotežu u prirodi

Zaokružili prirodnu proizvodnju

"Priroda jednostavno ima neki svoj tok, i ljudi je maksimalno iskorištavaju, a radom na pogrešan način samo uništavaju i nju i sebe. Mi smo odlučili da radimo na neki naš način, sve što možemo iskoristiti pozitivno i novo naučiti, primjenjujemo na našem imanju, koristimo stajsko đubrivo, koprivu, naš fizički rad, vežemo sve u neki krug, gdje žitaricama hranimo piliće, pilećim stajskim đubrivom pomažemo zemlji i novim žitaricama i usjevima i opet u krug. A na kraju jedemo izuzetno kvalitetnu i zdravu hranu", dodaje.

Drže se starih pravih vrijednosti, ali naravno i žive u modernom dobu, i prave kompromis. "Gradska smo djeca, živimo u gradu, izlazimo, tu su nam prijatelji, radimo, a na drugoj strani imamo naše lijepo selo, na kojem dodatno radimo, i više čak, i naravno uživamo u prirodi", navodi Ivana.

Do prije nekoliko godina su radili samo za sebe, onda su zbog te veće količine imali mogućnost da dajeu dio poznanicima, prijateljima, a ove godine su odlučili da pokušaju proširiti i na nešto malo veći krug ljudi, pa su napravili stranicu na facebooku Organska hrana "Kula".

Vrijedna poduzetnica i studentica Ivana

"Često nas pitaju za ime, zašto Kula? Kula je u suštini naziv za drvenu kućicu (ladaru) koju smo napravili na imanju za odmor, oko drveta stare trešnje, koja je sa strana i na krovu pokrivena slamnatim snopovima, i ne znamo što, eto prozvali smo je Kula i tako je sada bila inspiracija za naziv. Svjesni smo moći interneta na svim poljima i eto na neki naš simpatičan način pokušavamo predstaviti ljudima ono što radimo i približiti selo, ne kao nešto ružno, seljački i nepopularno kako ga mnogi doživljavaju, valjda misleći da će tako sakriti da imaju korijene sa sela, već kao nešto lijepo, gdje sva čula uživaju", kaže mlada poduzetnica.

Ljudi su željni zdrave, prirodne hrane

Imali su priliku zadnjih mjeseci vidjeti koliko su ljudi u stvari željni zdrave, prirodne hrane, i zdravog duha, pa ih je poprilično i iznenadila zainteresovanost, morali su sijati i više od planiranog.

"Svjesni smo da nećemo imati za sve, a nadamo se da nam neće zamijeriti. Jer na način na koji radimo, mi jednostavno fizički ne možemo stići raditi sve u velikim količinama, tako da imamo u većim količinama brašno, maline, a što se tiče povrća, biće ga viška, ali naravno u nekim ograničenim količinama. Sijemo na otvorenom, pa uvijek moramo računati i na vremenske uslove, nadamo se bez nepogoda, a do tada radimo koliko možemo, i trudimo se ispoštovati sve", opisuje Ivana.

Uz sav posao koji obavljaju, brat Danko i Ivana studiraju. Danko je na završnoj godini Poljoprivrednog fakulteta, smjer Agroekonomija i ruralni razvoj, radi, Ivana student treće godine Prava koja ove godine planiram upisati Hortikulturu na Poljoprivrednom fakultetu. Uz sve, radi i neke studentske posliće jer, kaže, sa završenom Gimnazijom nema baš zanimanje, pa je teže naći neki stalan posao, a već tri godine pravi i moderni heklani nakit (Shire nakit, na fb ), a najmlađi petnaestogodišnji David je prije nekoliko dana upisao Građevinsku školu.

"On je naš mali (visok je 1.94 m) umjetnik, završio je i nižu muzičku i svira klarinet", ponosna je sestra na svoju braću.

Kada je raspored poslova u pitanju, rade svi sve. Naravno, rasporedjuju i po fizičkim mogućnostima, pa momci rade teže poslove, dok cure neke lakše, ženske, ali suština je da rade sve poslove u skladu sa vremenom, obavezama.

"Usklađujemo dvije strane života, ovaj gradski i seoski, i često je, pogotovo u junu kada su maline aktuelne, frka i trka konstantno, ne stižemo ni spavati kako treba, ali znamo da napor vrijedi, a uvijek se nađe vrijeme za malo odmoriti uz lijepi osvježavajući frape od malina“, smije se ona dodajući da se trude stalno unositi neke novitete i u ambalažu, pa imaju i lijepe naljepnice, mašnice za brašno, vizitke, lijepe tegle za pekmez. Za sada su bazirani na svježe proizvode, ali imaju u budućnosti želju da i brendiramo neke od proizvoda. "No o tom potom", zaključuje Ivana.

Foto: album obitelji Čegar


Fotoprilog


Tagovi

Porodica Čegar Ivana Danko David Eko proizvodnja Banja Luka


Autorica

Željka Rački-Kristić

Više [+]

Diplomirani agronom s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub i donosi najnovije vijesti iz svijeta poljoprivrede.