• Ekološka poljoprivreda
  • 06.09.2020. 07:30

Ekološka poljoprivreda ekonomski isplativija od konvencionalne?

Analizirajući ekonomske podatke iz naučnih literatura i simulirajući model farme, istraživači su otkrili kako je 41.600 poljoprivrednih gazdinstava koji posjeduju zajedno dva miliona hektara pod ekološkim uzgojem, finansijski u boljem položaju.

Foto: Depositphotos/Mliss
  • 44
  • 7
  • 0

Nedavni izvještaj autonomne institucije francuske vlade France Stratégiea, pokazao je kako ekološke farme posluju sa većim dobitkom u odnosu na konvencionalne. Iako se u njemu priznaje da u takvoj proizvodnji prinosi više variraju, Julien Fosee, jedan od autora ovog istraživanja takođe tvrdi da ona ima ogroman potencijal u borbi protiv klimatskih promjena. 

"Korištenjem otpornijih sorti, diverzifikacijom proizvodnje i razvijanjem bioloških sredstava koji olakšavaju borbu s insektima moguće je poboljšati ekološku otpornost", naglasio je u razgovoru za Euractiv

Analizirajući ekonomske podatke iz stručne literature i simulirajući model farme, istraživači su otkrili kako je 41.600 poljoprivrednih gazdinstava koji posjeduju zajedno dva miliona hektara pod ekološkim uzgojem, finansijski u boljem položaju. Takođe, pretpostavka je da bi se svakoj konvencionalnoj proizvodnji profit povećao za 25% kada bi se prebacila na ekološku.

Veće cijene proizvoda

Ove se brojke razlikuju od sektora do sektora, a vinogradarstvo ima najviše koristi. 

Na osnovu podataka koje je još 2017. godine objavio francuski Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije (INSEE), eko vinogradi ostvaraju gotovo dvostruko više prihoda po hektaru. Ova značajna razlika može se pripisati prodajnoj cijeni takvih proizvoda, koja je nekad puno veća nego kod običnih.

Njemačka započinje s izdavanjem prvih zelenih obveznica - u prvom valu 4 milijarde evra

"Iako su tržišne brojke u voćarstvu, povrtarstvu i stočarstvu niže, utvrđeno je da je i ekološka proizvodnja na tim područjima povoljnija", dodaje Julien. 

Novi sistem koji bi nagrađivao eko promociju

Kako bi podstakao farmere da se okrenu zelenoj poljoprivredi, France Stratégie preporučuje da javna pomoć koja bi im bila dodijeljena, posebno iz ZPP-a bude proporcionalna njihovim naporima da smanje svoj uticaj na okoliš. 

Takođe predlažu da se uvede sistem tzv. bonus-malus koji bi nagrađivao pozitivne akcije povezane sa zaštitom okoliša i bioraznolikosti, a istovremeno oporezivao ona imanja koja previše koriste pesticide i ostala sredstva koja povećavaju udio stakleničkih plinova. 

Šta kad agroekologija postane norma?

Međutim, prema Pierre-Marie Aubert, istraživaču i koordinatoru Europske poljoprivredne inicijative na Institutu za održivi razvoj i međunarodne odnose (IDDRI), malo je vjerovatno da će agroekološke oznake i certifikati igrati veliku ulogu u ovom zelenom prijelazu.

Rasprava o ZPP-u i eko proizvodnji čekati će jesen

"To je zato što se eko poljoprivreda, kako bi zadovoljila zahtjevne standarde, oslanja na značajnu razliku u cijenama u poređenju sa konvencionalnom. Međutim, ako agroekologija postane norma, takva praksa više neće biti opravdana", pojašnjava Aubert.

Hoće li ostale države članice preispitati tu mogućnost, tek će se vidjeti. Međutim, u Francuskoj se pojam agroekologija već probio u politički leksikon, a ministar poljoprivrede Julien Denormandie najavio je potporu ovoj vrsti tranzicije. 


Tagovi

Ekološka poljoprivreda Konvencionalna Prihodi Cijene Bonus-malus


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.