Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska proizvodnja
  • 28.11.2018. 09:30

Dunja Pejić: Salatica jeste obustavila proizvodnju, ali vjerujem da je podstakla mnoge da razmišljaju o pravim vrijednostima

Proizvodni kapaciteti su mi bili nedovoljni da bi se od njih moglo živjeti, nisam se željela dodatno kreditno zaduživati, jer mi se sve činilo upitnim: nesigurno tržište, nepostojanje adekvatnih subvencija, nemogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova i sl., samo su neki od problema organske proizvodnje u BiH s kojima se susrela Dunja Pejić.

Foto: Arhiva Dunje Pejić
  • 1.357
  • 164
  • 0

Posljednjih godina mnogo se govori o organskom (bio, eko, ekološkom) proizvodu i zdravoj hrani, a da mnogi čak ni ne znaju u potpunosti šta se pod tim pojmom podrazumijeva. Na žalost, mnogo više govorimo o ovom vidu proizvodnje nego što je i praktikujemo. Često se osvrnemo zdravoj ishrani tek kad neko od bližnjih oboli. Proizvod koji je proizveden po organskom principu proizvodnje jedino je onaj koji kao takav certifikovan od nadležne certifikacijske ustanove koja duži period vrši nadzor i kontrolu, tokom trajanja proizvodnje, odnosno tokom vegetacije. Hrana proizvedena po organskom principu mora imati obilježje (etiketu) takvog vida proizvodnje.

Da bi bolje razumjeli pojam organsko, eko ili bio proizvoda objasnićemo par pojmova.

Načini proizvodnje 

Ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja je način poljoprivredne proizvodnje u kojem se po jedinici površine ulaže relativno malo sredstava, a samim tim se postižu mali ili manji prinosi.

Intenzivna poljoprivredna proizvodnja je način poljoprivredne proizvodnje suprotan ekstenzivnom što znači po jedinici površine se ulažu maksimalno dozvoljene količine pesticida, gnojiva. Intenzivna proizvodnja podrazumjeva visoke kapitalne insvesticije tj. prati je velika ulaganja uopšte. Postižu se visoki prinosi, ali se često gubi na kvalitetu proizvoda.

Integralna poljoprivredna proizvodnja je proces proizvodnje sa maksimalnim proizvodnim efektom uz minimalno korištenje hemijskih sredstava zaštite, gdje prednost imaju bio agrotehničke mjere. Cilj integralne poljoprivredne proizvodnje je proizvodnja zdrastveno bezbjedne hrane i očuvanje  životne sredine. Integralna proizvodnja sadrži sve elemente konvencionalnog sistema proizvodnje, ali hemijske mjere zaštite se preporučuju kad su iscrpljene sve druge mjere u borbi protiv biljnih bolesti, štetočina i korova. Osim agrotehničkih mjera izuzetno su značajne i biološke mjere borbe, izvještajno-prognozne službe, integralna zaštita bilja i dr.

Konvencionalna proizvodnja podrazumijeva sve ove nabrojane vidove proizvodnje, nasuprot njoj se nalazi organska proizvodnja.

Organski je proizvod samo onaj koji ima certifikat (Foto: Danijela Plavšić)

Organska poljoprivredna proizvodnja podrazumijeva proizvodnju hrane posebnog, vrhunskog kvaliteta nastale kao rezultat specifične proizvodnje gdje je osnovni cilj osigurati kvalitet iste. To je spoj tradicionalnog i nečeg novog. Proizvodnja hrane po organskom principu ne podrazumijeva samo uzgoj bez hemikalija, vještačkih đubriva i pesticida. Organska poljoprivreda je mnogo širi aspekt proizvodnje hrane. Ona vodi ka harmonizaciji cijelog ekosistema. Baveći se organskom proizvodnjom doprinosimo zaštiti životne sredine.

Biljana Banović: Moja životna misija je povratak čoveka prirodi i razvoj ekološke svesti kod ljudi

Da bi se uopšte mogli početi baviti organskom proizvodnjom moramo ispuniti određene uslove. Prije svega pri zasnivanju biljne proizvodnje po organskom principu za sjetvu se moraju koristiti sjemena i sadni materijal organskog porijekla. Ni u kom slučaju ne smijemo koristiti genetski modifikovane organizme. Parcela na kojoj planiramo zasnovati organsku proizvodnju mora biti udaljena od saobraćajnica. Period konverzije tj. vrijeme prelaska sa konvencionalne proizvodnje na organsku zna potrajati i do 3 godine.

Ponuda i potražnja za organskim proizvodima

Zašto je kod nas nedovoljna upotreba i mala i ponuda i potražnja organskog proizvoda? 

Neki od razloga su:

  • nizak standard stanovništva (često se ne može priuštiti ni roba konvencionalne proizvodnje),
  • sam proces cetifikacije je složen i dugotrajan proces,
  • visoka cijena certifikacije jedne kulture (oko 1000 KM) i upotrebljiv je samo jednu godinu,
  • nedovoljno razvijena svijest stanovništva o samom organskom proizvodu i njegova važnost za naš organizam.

Konzumenti su često neupućeni, mnogi podrazumijevaju da je skoro svaki proizvod organski za koji proizvođač tvrdi da nije tretiran pesticidima. Naglašavamo, organski proizvod je samo onaj koji je kao takav i certifikovan od nadležne ustanove.

Što se tiče potražnje, a time i ponude nešto bolja situacija je u većim gradovima Bosne i Hercegovine (Sarajevo, Banjaluka, Mostar) gdje je u porastu potražnja i proizvodnja organske hrane. Poznato je da bi BiH pristupila EU mora imati bar 2% proizvodnje po organskom principu. Da bi se taj uslov ispunio, džavne institucije će morati naći dodatni način za stimulisanje ovakvog vida proizvodnje.  Za sad je mali broj ustanova koje vrše certifikovanje organske poljoprivrede OK (Organska kontrola) iz  Sarajeva je jedna od njih.

Dunja Pejić razvila brend "Salatica"

Iako je mala zastupljenost organske proizvodnje na prostoru BiH ona ipak postoji i ima blagu tendenciju rasta. Ukratko ćemo predstaviti neka iskustva koja je s nama podijelila Dunja Pejić  iz Banja Luke koja je iz velike ljubavi prema organskoj poljoprivredi odlučila da mijenja i profesiju. Dunja Pejić  je magistar turizma i kulturne industrije, prije tri godine odlučila se za ovaj vid proizvodnje i svojim predanim radom, trudom i velikim zalaganjem za vrlo kratko vrijeme stvorila brend zdrave hrane pod imenom "Salatica". Raznovrsnu ponudu „Salatice“ činile su razne vrste povrća i voća. No, brend "Salatica" kao takav više ne postoji na tržištu, ali ipak želimo ispričati s kakvim se problemima u organskoj proizvodnji ova mlada poduzetnica, o kojoj smo na Agroklubu već pisali, susrela. 

Staro seosko imanje pretvorila u povrtni eko raj

Dunja Pejić nam je otkrila kako se rodila ideja za organskom proizvodnjom.  "Donošenju odluke da se počnem baviti poljoprivredom predhodilo je mnogo toga. S jedne strane, postojala je moja želja da se bar djelimično dislociram na selo, da počnem da stvaram novu vrijednost i da iskoristim prednsoti našeg porodičnog imanja. Takođe, istražila sam tržište i uvjerila se da ima smisla da se moja ideja realizuje. S druge strane, nisam imala skoro nikakvog iskustva, niti znanja o toj, za mene potpuno novoj oblasti. Kao što vam je jasno, prevagnuli su oni prvi razlozi, a iskustvo i znanje sam uz pomoć dobrih ljudi i stručnjaka, sticala uz put. Nikada nije bilo upitno da li ću se baviti konvencionalnom ili organskom poljoprivredom, jer smatram da je bitno voditi računa ne samo o zdravlju ljudi, već i o zdravlju Zemlje i njenih resursa", priča Pejić dodavši da, kada se upustite u nešto čime se prije niste bavili, onda imate i iskrivljenu sliku o tome kako će se stvari razvijati.

Dunja se planirala proširiti na još dva profesionalna plastenika

"No, svaka vas prepreka nečemu nauči, pa nije ni žao što sam se sa mnogim susrela. Planirala sam da nakon par godina proširim proizvdne kapacitete – kupim još dva profesionalna plastenika, da uvedem neka inovativna rješenja koristeći visoko modernu tehnologiju i sl. no, život me je demantovao."

Rascjep između sela i grada i preseljenje u drugu državu učinili svoje

Dunja je uspjela prebroditi mnoge probleme u početku, a onda je došlo preseljenje u drugu državu, šta je uticalo na odluku da ipak obustavi proizvodnju već, za kratko vrijeme stvorenog brenda "Salatica". 

"Projekti poput "Salatica" mogu opstati samo ako cijela višebrojna porodica živi na selu i samo se tim bavi. Ja sam bila u konstantnom rascjepu između sela i grada, što je svakako povećavalo troškove, usput žonglirajući i sa drugim poslom. Proizvodni kapaciteti su mi bili nedovoljni da bi se od njih moglo živjeti, nisam se željela dodatno kreditno zaduživati, jer mi se sve činilo upitnim: nesigurno tržište, nepostojanje adekvatnih subvencija, nemogućnost povlačenja sredstava iz EU fondova i sl. "Salatica" jeste obustavila proizvodnju, ali vjerujem da je podstakla mnoge da razmišljaju o pravim vrijednostima da se uhvate motike, da istražuju, pokušavaju i ne plaše se nepoznatog . "Salatica" je ostavila trag i time se ponosim", zaključila je Pejić. 

Želja nam je bila da prenesemo realnu sliku organske proizvodnje i da mnogi koji se odluče na takav korak razrade dobro sve probleme organske proizvodnje kojima se ovdje dotaknusmo.


Tagovi

Organska proizvodnja Dunja Pejić Brend Salatica Certifikat Problemi


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Kako vi zovete ovo !? Dosta se koriste u islamskoj tradiciji u mjesecu Ramazanu !