Domaći sok od aronije i prešani med itekako su traženi na svjetskom tržištu

Mario Bilić i dipl. ing. agronomije Mirko Barbir su postali uhodani tandem u proizvodnji i distribuciji soka od aronije te pčelinjeg meda. Zajedno idu na analize i natjecanja, uzgajaju i prodaju svoje proizvode. Analize rade svake godine, a otprilike 220 košnica te preko tisuću grmova aronije daju prvoklasni med i sok što dokazuju i brojne nagrade.

Posebno izdvajaju bronzanu plaketu za kvalitet meda u kategoriji livada, sa manifestacije "Dani meda FBIH 2019. Mostar", zlatna plaketa sa istog sajma u Sarajevu 2018., a sok od aronije je u veljači ove godine, na 6. međunarodnoj smotri poljoprivrednika Mediterana u Splitu, osvojio nagradu za najbolje ocjenjeni sok. Dakle, najbolji u cjelokupnoj konkurenciji. To je moguće zato što aroniju navodnjavaju iz bušotine i ne koriste nikakva mineralna gnojiva.

Navodnjavanju sa sistemom "kap po kap"

Prije sedam godina su krenuli u projekt sadnje ovog voća te proizvodnju soka, a usput su u svojim mjestima Prolog i Lisice u Ljubuškoj općini radili i sa pčelama. Obiteljski rade sve, osim kada je berba, tada pozivaju i prijatelje. "Odlučio sam se na aroniju i prve godine je pokazala znakove napretka", ističe Barbir i dodaje: "Jako je bitna voda, a kod nas su padaline dostatne što se tiče količine, no nisu pravilno raspoređena. Stoga joj je bitno navodnjavanje u pravo vrijeme što mi činimo sistemom kap na kap i to iz bušotine sa 120 metara dubine".

Prije sedam godina nije toliko bilo aronije u Hercegovini kao danas. Bilo je zasađeno nešto u Posavini, Slavoniji, te dalje u Rusiji i zemljama oko nje gdje ima većih količina. Za sada ne razmišljaju o sadnji novih grmova a nakon 12 godina kada ona prestaje biti rodna kao ispočetka, grmove treba orezati pri dnu te tada čekati i krenuti dalje. Pitali smo Barbira zašto je ovaj inženjer agronomije izabrao sadnju aronije.

"Nisam je slučajno izabrao već je njena ljekovitost bila presudna da ju posadim. Imam iskustva što se njene blagotvornosti tiče. Sok, čaj, džem - sve je od nje ljekovito. Možda bi trebalo o tome pričati na drugačiji način i dovesti ljude stručnjake koji to mogu dokazati, ali iz osobnog iskustva svojega prijatelja, odnosno njegovoga sina, znam da crveni list ovog voća dobro djeluje na otvorene rane", objašnjava naš sagovornik. No i on i Bilić dodaju da i aroniju kao i druge prirodne proizvode treba koristiti uvijek uz preporuku liječnika.

"Njenog soka je dovoljno 50 mililitara dnevno, ne treba pretjerivati jer nije potrebno. I bitno je med i sokove smatrati pomagačima imunitetu organizma", ističe Bilić, a Barbir dodaje: "Posebno je važno ne koristiti pesticide ili kemijske supstance. Recimo, rutava buba je insekt koji napada aroniju u cvatu. Mogao sam primjenjivati preparate protiv tog nametnika, no izabrao sam 30 posto manje prinosa, ali kvalitetnog. Eko i potpuno zdravog. Na primjer, liječnici i medicinske sestre su nam najčešći kupci, ali i promotori", ističe on.

Tražnja za njihovim prešanim medom je velika

Med je itekako tražen od ovoga dvojca. Kupci uz vrcani traže i onaj u saću kao i prešani med. "Nismo se odlučili još na ove poteze jer to zahtjeva vremena i prostora. Isto tako, važno je bilo doći do saznanja da možemo napraviti ekološki proizvod. Ukoliko ćemo krenuti u nešto drugo, ne smijemo ići do pola", govori Bilić o budućim planovima.

Tri godine dobivaju federalni i županijski poticaj na košnicu a zajedno sa još devetoricom pčelara čine zadružno udruženje te su dobili pomoć od Vlade RH za punionicu meda a trenutno rade na fitosanitarnom broju sa kojim se može izaći na tržište. Igrom slučaja su im proizvodi traženi u Njemačkoj i Irskoj te kažu kako bi mogli izvesti tonu meda i pet tisuća litara soka, samo da imaju te količine. Stoga bi bilo dobro osigurati fitosanitarni broj u registru kako bi ovi proizvodi imali i rodovnicu i putovnicu.

U međuvremenu kažu da se rad itekako isplati. Nije osigurana egzistencija na dulji period ali od ovoga rada se da zaraditi plaća. Ako znamo da je usput proizveden potpuno prirodan i zdrav proizvod, zadovoljstvo je tim još veće. U cijelom procesu je berba aronije najskuplja, no odvija se uvijek ručno jer strojno branje može oštetiti grm. Ove godine su obiteljski i prijateljski, uz nekoliko radnika na dnevnici, ubrali tri tone voća.

"Mario med", i OPG "Barbir" su uspjeli uskladiti rad, promišljanje i upornost. Svoju proizvodnju ponosno ističu i nude potrošačima, a nagrade i priznanja im daju za pravo reći da su uspjeli ponuditi  nešto potpuno organsko. Naposljetku pozivaju sve sugrađane, potrošače ali i proizvođače da se educiraju, izgrade međusobno povjerenje i da povjeruju u ekološki ispravan i zdrav proizvod. Tako se ne bi trebalo žuriti u ukrupnjavanje proizvodnje ili izvoz, već bi bilo dostatno trošiti domaću, a istraživanja kontrole hrane pokazuju, zaključuje Bilić, da na tržištu imamo preko 20 posto patvorenog meda.