• Bilološka kontrola insekata
  • 27.01.2020. 10:00

Divlje cvijeće u bašti štiti usjeve od štetnih insekata

Ekološka poljoprivreda i biološke metode suzbijanja štetnih insekata imaju sve više poklonika. Cvijeće, a posebno divlje cvijeće nam može pomoći u biološkoj kontroli štetnih insekata i privlačenju oprašivača u našu baštu ili voćnjak.

Foto: Pixabay/Capri23auto
  • 364
  • 161
  • 0

Ljudi se sve više posvećuju baštovanstvu bez pesticida i svoje povjerenje daju prirodnim sredstvima za zaštitu bilja. Upotrebom prirodnih sredstava štitimo svoje zdravlje dok radimo u bašti, voćnjaku ili dvorišti, beremo zdrave plodove i čuvamo prirodnu okolinu.

Priroda je naš saveznik

Klasična poljoprivreda nam nameće upotrebu vještačkih pesticida kao jedino rješenje kontrole štetnih insekata što sa saobom nosi mnogo rizika. Pesticidi negativno utiču na naše zdravlje i zdravlje životinja. Štetni insekti se tokom vremena adaptiraju na otrovnost pesticida i potrebni su nam sve otrovniji insekticidi u borbi sa štetočinama.

Kao da smo zaboravili da su naši preci nalazili pomoć u prirodi kada su željeli zaštititi svoje usjeve. Biološka metoda uzgajnja cvijeća postaje sve popularnija. Ova stara metoda se pokazala veoma efikasna kada se cvijeće uzgaja oko bašte ili između gajenih biljaka.

Cvjetne gredice u zaštiti povrća

Cvjetne gredice predstavljaju dom za mnoge insekte predatore, ali i za parazitske vrste insekata. Veoma često se u cvjetne gredice naseljavaju parazitske osice koje parazitiraju larve brojnih štetnih insekata.

Obično se cvijeće sadi u trakama okolo bašte ili između gredica uzgajanog povrća i drugog bilja. Ove trake se nazivaju "putevi za korisne insekte". Druga mogućnost je da se cvijeće uzgaja u miješanim usjevima, zajedno sa povrćem.

Cvijeće omogućava bogatiju biološku raznolikost, a indirektno doprinosi prirodnoj kontroli štetnih insekata. Na ovaj način nećemo u potpunosti eliminsati štetne insekte, ali će se njihova populacija smanjiti zbog prisustva predatora i parazita.

Većina u baštama sadi pitomo cvijeće i ljekovito bilje, poput nevena, kadifice, bosiljka, cinije i mnogih drugih vrsta. Pri tome zaboravljamo na grupu divljeg cvijeća koje je dom za bubamare, razne predatore, parzitske osice i mnoge druge vrste koje će nam pomoći u zaštiti povrća, voća i žitarica.

Problem sa korisnim insektima je da se oni kreću na manjem prostoru u odnosu na štetočine. Zbog toga divlje cvijeće treba saditi u trakama oko bašte i trakama koje idu kroz centar bašte. Ovo će omogućiti korisnim insektima da se neometano kreću kroz baštu. Trake divljeg cvijeća privuće i korisne insekte koji žive u zemlji, blizu korijena bilja.

Rezultati naučnog istraživanja su pokazali da su korisni insekti u baštama koje su imale trake sa divljim cvijećem uspjeli da smanje populaciju štetnih insekata za 53%, a štete koje oni izazivaju smanjili su za 61%.

Istraživanje urađeno na usjevu zelene salate je pokazalo da je populacija lisnih ušiju smanjena i da se na salati koja je okružena divljim cvijećem lisne uši pojavljuju sporadično.

Divlje cvijeće privlači mnogobrojne oprašivače. U odnosu na usjeve koji nisu bili okruženi divljim cvijećem taj broj se povećao za 25%. Posebno će privući bumbare i solitarne pčele.

Dejstvo traka divljeg cvijeća, kao doma za korisne insekte i cvjeća koje privlači oprašivače, doprinosi većem  i kvalitetnijem urodu.

Laka sjetva divljeg cvijeća

Danas se sjeme divljeg cvijeća može naći u prodaji, a možemo sakupiti sjeme u prirodi. Dovoljno je da tokom proljeća uklonimo travu sa površine gdje ćemo sijati miks sjemena divljeg cvijeća, posijemo sjeme i lagano ga pritisnemo kako bi se ostvario kontakt sa zemljom. Površinu treba održavati vlažnom dok divlje cvjeće ne nikne.

U svijetu su otišli daleko u primjeni traka sa divljim cvijećem i danas se mogu nabaviti pakovanja sjemena za određenu regiju ili pakovanja sa određenom smjesom sjemena cvijeća. Utvrđeno je da pojedine vrste divljeg cvijeća  privlače određene vrste korisnih insekata ili oprašivača.


Tagovi

Divlje cvijeće Bioraznolikost Štetočine Sjetva Miješani usjevi Cvjetne gredice Zaštita povrća Prirodna zaštita


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Osjećati se tarski :)