Poljoprivrednici s razlogom brinu: Jare kulture stradale, kiše nema ni na jesen

Ovo ljeto ćemo pamtiti kao jedno od najtoplijih u proteklih par godina. Ekstremno visoke temperature i suša koja traje skoro dva mjeseca su itekako imale negativan utjecaj, kako na ljude, tako i na biljke. 

Bolje vijesti meteorolozi nemaju ni za jesen, naime prema objavljenoj sezonskoj prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda, nastavlja se razdoblje iznadprosječno toplog vremena u Bosni i Hercegovini. 

Tlo je izrazito suho i puno pukotina, što negativno utječe na razvoj biljke, kao i na mikroorganizme u tlu. Tokom obilaska parcela na području Posavskog kantona, poljoprivredni savjetodavci su uočili da su jare kulture u iznimno lošem stanju.

"Poljoprivredni savjetodavci su na nekoliko lokaliteta uzorkovali biljke soje, te ih analizirali. Na pojedinim parcelama biljke soje su izgledale zelene i zdrave. Međutim, broj mahuna je bio ispod prosjeka, mahune su sitne, nerazvijene, te su zrna sitna i štura", ocijenili su. 

Kukuruz i suncokret

Spremanje silažnog kukuruza je u završnim fazama. Iako je sušni period zahvatio i ove usjeve, u nešto manjoj mjeri može se konstatirati šteta u odnosu na merkantilni kukuruz.

"U kritičnom periodu metličanja i nalijevanja zrna kukuruza, te voštanoj fazi, nastupile su visoke temperature, te se uslijed sušenja nadzemnih biljaka prekinulo snabdijevanje hranjivim tvarima. Posljedica tog je ubrzano dozrijevanje zrna, te su zrna sitnija, štura, a klipovi nepotpuni", saopćili su iz resornog kantonalnog ministarstva. 

Suncokret kao biljka dugog dana dobro podnosi visoke temperature, ali obzirom da je zabilježen niz od preko 30 dana sa dnevnim temperaturama preko 33 stepena, posljedice se mogu uočiti i na usjevima suncokreta. Glave su sitnije od prosjeka, što će se odraziti na visinu prinosa i količinu ulja.

I u narednom periodu predviđaju se visoke temperature, bez padavina, što će dodatno dovesti do tog da kulture prijevremeno sazriju, a to će najveći utjecaj imati na slabiji prinos.

Prognoza za jesen

Prema raspoloživim prognostičkim modelima i tokom meteorološke jeseni, od 1. septembra do 30.  novembra, očekuje se viša srednja temperatura zraka u odnosu sa prosječnu temperaturu u  periodu 1981. -2010. godine.

Očekivana srednja temperatura u septembru će biti do 1,5 °C viša od prosjeka, a najmanje odstupanje prognozira se u jugoistočnim područjima. Tokom oktobra prognozirana srednja mjesečna temperatura trebala bi biti viša za oko 1°C. 

Novembar bi prema istim pokazateljima trebao biti nešto topliji od prosjeka sa najvećim pozitivnim odstupanjima na sjeveru zemlje. Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena do velika i kreće od 60 do 70%.

Srednja temperatura zraka tokom jeseni 2024. u poređenju sa istim periodom prošle godine, trebala bi biti nešto niža. Iako se očekuje toplija jesen, to ne isključuje razdoblja sa nižim temperaturama u odnosu na prosječne vrijednosti. Mraz je izvjestan pred kraj perioda u centralnim područjima zemlje.

Sezonska prognoza količine padavina manje je pouzdana u odnosu na prognozu temperature i zato je treba koristiti sa više opreza. Prema dostupnim materijalima ukupne količine padavina tokom jeseni trebale bi biti manje u odnosu prosječne sume, a najmanje padavina očekuje se u septembru. 

Prostorni raspored padavina također će biti neujednačen tako da se najveća negativna odstupanja očekuju u centralnim područjima. Najveća suma padavina prognozira se u periodu kraj oktobra - početak novembra. U odnosu na proteklu godinu ukupne sume padavina trebale bi biti nešto manje.