Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zdrava hrana
  • 01.01.2019. 08:00

Trebalo bi se ozbiljnije pozabaviti pitanjem: Šta jedemo i ko sve proizvodi hranu?!

Sve je više proizvođača koji "migriraju" iz grada na selo i u početku iz hobija krenu da se bave proizvodnjom hrane, a onda to u neko dogledno vrijeme preraste u ozbiljnu proizvodnju.

Foto: Danijela Plavšić
  • 438
  • 150
  • 0

Najugroženiji su građani koji nemaju svoje parcele i koji su primorani kupovati ponuđeno. Sretni su oni koji mogu sami sebi proizvesti sve ili bar nešto hrane. Sve je više proizvođača koji "migriraju" iz grada na selo i u početku iz hobija krenu da se bave proizvodnjom hrane, a onda to u neko dogledno vrijeme preraste u i ozbiljniju proizvodnju.

U novije vrijeme aktuelne su mini bašte, bašte na balkonima i saksijama, na krovovima u urbanim zonama. Na balkonima se više ne gaji samo ukrasno bilje, već i povrće pa i neke vrste voća. Kao primjer možemo navesti koncept urbane gradske bašte Banjaluke. Ideja je proistekla od samih građana koji žele da sebi i svojoj porodici proizvedu zdravu hranu, bez velike upotrebe pesticida. To je pohvalno sa više aspekata pa čak i sa psihološkog jer je poznato da rad sa zemljom i na zemlji opušta, a zelena boja odmara oči.

Brojne nepravilnosti u proizvodnji hrane

Tokom svog dugogodišnjeg rada susrela sam se sa mnogim nepravilnostima u proizvodnji hrane, naročito oko primjene zaštitnih sredstava, njihovog odmjeravanja i same aplikacije. Neupućeni često djele mišljenje da te pojedinosti nisu mnogo bitne, naprotiv i najmanja nepravilnost može dovesti do velikih gubitaka pa čak i toksičnosti same uzgajane biljke itd.

vd
Na tržištu je mnogo sredstava za zaštitu bilja te treba znati adekvatno rukovati sa njima

Baviti se poljoprivrdnom proizvodnjom nekad i sad velika je razlika. Ništa nije isto kao prije 40 godina. Na tržištu je mnogo sredstava za zaštitu bilja, treba znati adekvatno rukovati sa njima. Greške se znaju desiti i najiskusnijim jer je sama agrarna proizvodnja nesigurna zbog sve nesigurnijih vremenskih prilika. Iz tog razloga proizvođači hrane moraju biti vrsni i oprezni znalci. Veliki je broj nesavjesnih proizvođača koji ne poštuju čak ni osnovna pravila npr. karencu. Nije rijedak slučaj da proizvođači imaju posebno odvojenu proizvodnju za sebe, a posebno za dalju prodaju i za tržište.

"Odokativno" dodavanje sredstava za zaštitu bilja

Prije 15-tak godina kada sam sticala prva radna iskustva, susretala sam starije proizvođače koji nisu znali čak ni mjerne jedinice, nisu znali odmjeriti sredstvo. Mjerne jedinice izažavali su u kašikama čepovima itd., no na sreću, toga je sve manje.

Više od 400 sintetičkih pesticida se rutinski koristi u konvencionalnoj poljoprivredi, a njihove rezidue su često prisutne u konvencionalnoj hrani u količinama štetnim za zdravlje ljudi.

Država bi, odnosno njene nadležne institucije, trebala da se ozbiljno pozabave ovim pitanjem: Šta jedemo i ko nam sve proizvodi hranu? u cilju da bi zaštitila krajnjeg korisnika konzumente, potrošače. Na tom polju bi se trebao naći način i urediti stanje i kontrolisati što je više moguće hranu na tržnicama i marketima.


Tagovi

Mini bašta Hrana Proizvodnja Gradska bašta Banjaluka


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.