Rastvor vrbovih grančica za rast bilja, pepeo protiv lukove muhe

U takozvanom Starom selu, nadomak sadašnjeg knjaževačkog sela Jakovac u Srbiji, iz jedne kuće se i dalje osjeća miris domaćeg hljeba ispod sača. Okružena šumom, mladim voćnjakom i baštom, pored potoka nalazi se vikendica porodice Stefanović. 

Vlada Stefanović, domaćin i dugogodišnji lovac iz Niša, prije petnaestak godina je kupio imanje sa željom da sagradi vikendicu u kojoj će nakon penzionisanja tu da uživa sa suprugom. 

"Ovdje sam dolazio godinama u lov i jako mi se dopalo mjesto. Odmah sam zamislio kako bi bilo lijepo sagraditi vikendicu, posaditi mlade voćke, baštu, jednostavno pobjeći od gradske gužve. U dogovoru sa suprugom, napravili smo sve što smo zamislili i sada zajedno uživamo u ljepoti prirode", kaže Stefanović i dodaje da je nakon penzionisanja došao tu i da živi, ali da je supruga zbog posla, radnim danima u Nišu, a vikendom na selu. 

Alternativni načini prskanja

Kako dalje napominje, zbog blizine potoka, ali i bunara u dvorištu, oko vikendice su posadili razno voće, vinograd, posijali povrće i ljekovito bilje koje koriste u zaštiti prilikom tretiranja drugih biljnih vrsta. 

"U bašti imamo crni i bijeli luk, papriku, paradajz, krastavac i blitvu koju smo namjenski posijali pored povrtarskih kultura kako bi smrdibube koje nam dosta napadaju paradajz i papriku prešle da se hrane njome. Što se tiče zaštite kako voćarskih tako i povrtarskih kultura ne primjenjujemo pesticide, već su tretiranja na bazi mlijeka, koprive, vrbove vode i sode bikarbone", ističe naš sagovornik.

Prema Stefanovićevim riječima, krastavac zaliva mješavinom mlijeka, vode i sode bikarbone, dok krompir pomenutim sredstvima oprska, jer larve krompirove zlatice ne podnose laktozu. 

"Na svakih sedam dana, a naročito poslije kiše, istretiram i krompir i krastavac kornišon, kako zbog zaštite tako i zbog pospješivanja rasta biljke. Za zaštitu paprike koristim maslačak, zdravac i korpivu uz dodatak piva ili sudomila kao lijepka. Istim rastvorom oprskam i sve ostale voćke u dvorištu, višnju, jabuku, krušku, malinu, kupinu, vinovu lozu, trešnju, nektarinu i dunju", napominje ovaj domaćin i dodaje da leje sa lukom posipa isključivo pepelom kako bi ga zaštitio od lukove muhe i puževa, ali i prihranio kalijumom. 

Rastvor od vrbovih grančica

Od prirodnih sredstava za pospješivanje rasta biljaka koristi i rastvor od vrbovih grančica koji se pravi tako što se mlade vrbove grane isijeku u veličini palidrvca, stave u teglu, preliju vodom i tako stoje 24 sata.

U tom rastvoru se potope kalem grančice, a poznato je da vrba sadrži salicilnu kiselinu odgovornu za rast i razvoj biljaka.