Pauci u bašti, bilo da pletu mrežu ili ne, veliki su pomagači jer love štetne insekte, među njima smrdibube, biljne vaši, skakavce i druge.
Smrdibube ove godine zaobilaze moj paradajz. Zaustavile su se na boraniji koja je podbacila, ali baš zato ju neću iščupati jer ću ih tako otjerati pa bi mogli završiti na mojim crvenim, sočnim i mirisnim, kako je moja baka zvala paradajz - jabučicama.
Mislim da mi u toj misiji pomaže i osoliki pauk kojega sam otkrila neki dan u bašti, a na naslovnoj je fotografiji ovoga članka. Lijepo je raširio svoju mrežu u grmiću divljeg origana pored kojeg raste neka uskolika trava. Ulovila sam ga baš u trenutku dok je žvakao nešto neprepoznatljivo. Moguće da je bila i smrdibuba.
Kad god mi ruka krene prema zemlji, izvaditi luk, ubrati bundevicu ili nešto treće, protrči neki crni pauk, često puta i preko ruke. Vjerojatno skakač. Rado ih vidim jer znam da je to i njihov dom, da ne prave nikakvu štetu nego dapače, suzbijaju druge štetočine.
Da, vole boraviti u mom malom haosu jer, moje gredice nisu savršeno okopane. "Korova" poput lobode, maslačka, divljeg paškanata i drugog, koji hrani i nas i oprašivače je na svakom koraku pa se i oni tu osjećaju kao kod kuće.
Pauci nisu štetočine, oni su vrhunski lovci i za razliku od nekih drugih korisnih insekata koji jedu samo određenu hranu, oni su opći grabežljivci.
Iako odrasle smrdibube imaju tvrd oklop, njihove mlade nimfe i manje jedinke pauci s lakoćom hvataju u svoje mreže. Oni nemaju problem s mirisom.
Pauci koji pletu mrežu, ali i pauci skakači, svakodnevno proždiru stotine biljnih vaši, skakavaca, komaraca i drugih insekata.
Dakle, njihova prisutnost u bašti smanjuje potrebu za insekticidima, čime čuvate pčele i ostale oprašivače te vlastito zdravlje.
U našim baštama možemo sresti ovih pet vrsta pauka:
1. Pauk križar (Araneus diadematus)
Pauk križar vjerojatno je najpoznatiji stanovnik naših dvorišta i voćnjaka. Njegovo tijelo varira od svijetlosmeđe do izražajne crvenkaste ili kestenjaste boje, a ime je dobio po prepoznatljivoj šari u obliku križa na leđima, satkanoj od bijelih pjegica.
Plete klasične, velike mreže, svako jutro ili večer stvara novu, a staru često pojede kako bi ponovno iskoristio proteine.
Postavlja ih na prolazima između grana, živica i visokog povrća. Pravi je "usisavač" za leteće nametnike, komarce, smrdibube i razne moljce čije bi gusjenice inače brstile lišće povrća.
Obično ne sjedi u samom centru mreže po cijeli dan. Često se sakrije pod obližnji list, držeći jednu nogu na "signalnoj niti" koja mu vibracijom dojavi čim se netko uhvati u mrežu.
2. Pauci skakači (Salticidae)
Prepoznatljivi su po zdepastom tijelu, velikim prednjim očima i kratkim, snažnim nogama.
Oni ne pletu mreže za lov. Umjesto toga, imaju oštar vid i svoj plijen uhode, a zatim na njega skoče s velikom preciznošću. Mogu skočiti i do nekoliko desetaka puta dulje od svoje dužine.
Vrlo su okretni i aktivni po danu. Love biljne vaši, smrdibube u ranim stadijumima, muhe i male gusjenice. Često ćete ih vidjeti kako "patroliraju" po površini zemlje, listovima povrća ili na zidovima povišenih gredica.
3. Zeleni pauk (Micrommata virescens)
U našim krajevima najčešće obitava zeleni pauk lovac (Micrommata virescens), iako postoji i zeleni račji pauk (Diaea dorsata).
Zbog svoje žarke zelene boje savršeno se stapaju s lišćem i stabljikama. Ni oni ne pletu mreže za hvatanje plijena.
Svoju kamuflažu koriste kako bi se potpuno nepomični sakrili na gornjoj ili donjoj strani lista. Kada im se približi štetočina, skaču na nju i hvataju je snažnim prednjim nogama.
4. Osoliki pauk (Argiope bruennichi)
Ovaj pauk (naslovna fotografija, op. a.) plijeni pažnju svojim žarko žutim i crnim prugama zbog kojih podsjeća na osu. Plete veliku mrežu s karakterističnim cik-cak uzorkom u sredini.
Iako izgleda egzotično i opasno, za ljude je potpuno bezopasan, ali ne i za leteće insekte, skakavce i smrdibube. Ako ga uočite među paradajzom ili u visokoj travi, pustite ga da radi svoj posao.
5. Bijeli rakoliki pauk (Misumena vatia)
On je jedan od onih koji ne plete mrežu, a naziv je dobio po tome što su mu prednje dvije noge znatno duže i snažnije od stražnjih, pa se kreće bočno, baš poput morskog raka.
Oni mogu mijenjati boju tijela te u roku od nekoliko dana prijeći iz snježno bijele u žarko žutu ili zelenkastu boju, zavisno od cvijeta na kojem se nalaze.
Živi isključivo na cvjetovima i čeka insekte koji dolaze na polen. Svojim snažnim prednjim nogama hvata biljne moljce, muhe i druge insekte, a nažalost i pčele, bumbare i osolike muhe. Iako su najčešće veći od njega, on ih omamljuje otrovom. Bez obzira na to,ima svoje mjesto u eko sistemu.
Često u bašti čujemo izraz "crveni pauk" i mnogi ga se uplaše. Međutim, tu valja razlikovati dvije stvari.
Ono što povrtlari najčešće zovu "crveni pauk" zapravo je mikroskopski sitna koprivna grinja (Tetranychus urticae). Ona jest štetočina jer siše biljne sokove, uzrokuje žute pjege na lišću i plete finu, gustu mrežicu na poleđini lista.
Njezina je pojava najčešće jasan znak da je biljka pod stresom zbog suše i nedostatka vode. Redovito zalivanje i vlaženje zraka prvi su korak u borbi protiv nje.
Pravi crvenkasti pauci, poput križara ili baršunastog pauka koji su kod nas rijetki, su daleko veći od grinja i korisni su pa ako golim okom vidite pauka kako hoda ili plete mrežu – to je vaš prijatelj, a ne štetočina.
Prvo pravilo je - nemojte ju uređivati.
No, šalu na stranu. Svakako nemojte težiti savršenstvu u kojem je zemlja između uzgajanih biljaka ogoljena. Pogledajte oko sebe, pa ni u prirodi ništa ne raste samo, a ona je ta koja je savršena.
Ako si već ne možete pomoći, onda im barem ostavite jedan divlji kutak, malo neobrađene površine, gomilicu drva, kamenja ili dio s višom travom koji jće im pružiti idealno sklonište preko zime.
Malč od slame ili lišća zadržava vlagu i pruža dom paucima koji love po tlu.
U slučaju da koristite kemiju, imajte na umu da insekticidi ne biraju. Ubijanjem štetočina ubit ćete i pauke, a štetni insekti se u pravilu vrate puno brže.
Dakle, sljedeći puta kada uočite mrežu među paprikama ili osolikog pauka u visokoj travi, nemojte ih uklanjati. Mreža u vrtu znak je da priroda radi za vas.
Tagovi
Autorica