Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Pogled u prošlost
  • 09.12.2021. 15:30

Mjesečev kalendar: Bez Sunca nema života, ali Mjesec diktira sjetvu i žetvu

Seljaštvo se oslanjalo na Mjesečeve mijene hiljadama godina prije nego što je nauka potvrdila Mjesečev uticaj na biljne kulture.

Foto: Depositphotos/alicjane
  • 529
  • 157
  • 0

Odavno su poljoprivrednici primijetili, a naučnici mnogo kasnije proučili i potvrdili, da i nebeska tijela utiču na usjev. Još od starog Egipta, kad su sveštenici pratili zvijezdu Sirijus da bi utvrdili da li je povoljno vrijeme za radove u polju, seljaštvo je gledalo u nebo i pokušavalo da nekako predvidi kad je pravo vrijeme za sjetvu.

Da od Sunca zavisi život, pa i poljoprivreda, bilo je jasno još narodima starog vijeka. Međutim, nikako ne treba zapostaviti lunarni, to jest Mjesečev kalendar i njegove mijene, jer su ljudi od nauke potvrdili da imaju vidljiv uticaj na plod i rod. Da bi se žitarice, povrće, voće i sve poljoprivredne kulture uzgajale, treba im dobro zemljište, voda, sunčani dani, odgovarajuća temperatura, đubrivo, ali nije na odmet da uzgajivač provjeri i da li je Mjesec u povoljnoj fazi. 

Sjetva prva četiri dana posljednje četvrti za rodnost

Vaso Pelagić (1833 - 1899.) u svom kapitalnom djelu "Narodni učitelj" upravo ovom uticaju posvećuje poseban odjeljak. Prvenstveno se "obračunao" sa ondašnjim poljoprivrednim časopisima (malobrojnim, ali - bilo ih je) koji su zastupali gledište da u doba mladog mjeseca ne treba sijati ništa. Naprotiv, ističe ovaj narodni tribun i prosvjetitelj, ako su vremenske prilike povoljne, šteta je ne iskoristiti ih u to vrijeme za sve radove, pa i za sjetvu.

Kako saditi u skladu sa svemirom?

Odlučno braneći narodno iskustvo, koje su njegovi savremenici podrugljivo zvali "babine vradžbine", dokazujući da se proces razlaganja karbonske kiseline u biljkama pod uticajem Sunca nastavlja i noću, pod svjetlošću Mjeseca. Pelagić navodi da bez izuzetka svi baštovani i šumari, na osnovu dugovremenog iskustva, potvrđuju ovo na sljedeći način: biljke kod kojih nam do bujnosti nije stalo toliko koliko do obilnosti u plodu, kao što su grašak, pasulj, leća, krompir i tako dalje, valja sijati prva četiri dana posljednje četvrti, dakle, kad su noći mračne, odnosno, kad Mjesec pred zoru izlazi; a one biljke za koje hoćemo da nam brzo i bujno porastu, kao što su kupus, salata, špinat, karfiol i drugo, treba sijati o mladini, dakle kad već po zalasku Sunca počne svjetliti.

Kad se dakle sjeme o mladini posije, tada je ono, s malo izuzetka, pod neprekidnim uslovom svjetlosti - danju i noću: proces dnevne ishrane se ne prekida, nego se produžava i noću samo u manjoj mjeri; te stoga te biljke brže i bujnije rastu i ranije cvjetaju. Ako li pak, u prvom slučaju, ne potrebujemo bujnu i ranu biljku, onda umanjujemo vrijeme djelovanja svjetlosti, sijući biljku kad su noći mračne, ističe Pelagić. 

Branje bilja shodno mjesečevom položaju

Tko sluša Pelagićeve savjete, obično već zna da se krompir i mrkva siju i sade u posljednjoj mjesečevoj četvrti, inače će da "odu" u zelenilo, nadzemni dio, umjesto da formiraju lijep plod u zemlji. Ako se kupus sadi u doba mladog Mjeseca, uzgajivači vjeruju da će roditi dovoljno "i za ljude i za stoku".

Jabuka se sadi kad je mlad Mjesec, takođe i živica i ukrasno grmlje, a u istoj sedmici orezuje se i vinova loza. Ruža se, naprotiv, orezuje kad je pun. Ljekovito bilje bere se kad je u povoljnom položaju što se razlikuje od biljke do biljke.

Najstariji poljoprivredni kalendari, iz vremena kad je većina poljoprivrednika bila nepismena, imali su oznake kad je koja Mjesečeva četvrt, a seljaštvo se ravnalo po ovim oznakama, vjekovima, vjerovatno zato što se znanje o mijenama pokazalo kao vrlo korisno u njihovom poslu. Hladniji dio godine, kad ima manje radova u poljoprivredi, pravo je vrijeme da se o ovoj temi razmisli, od najstarijih narodnih vjerovanja do novih naučnih dostignuća, koja su, kakvo čudo, potvrdila mnoga od starih znanja. 


Tagovi

Setva prema mesečevim menama Lunarni kalendar Vasa Pelagić Mlad mesec


Autorica

Gordana Perunović Fijat

Više [+]

Diplomirana pravnica, novinarka, autorica tri romana i pjesnikinja u ilegali. Surađivala je s raznim redakcijama i portalima. Poseban interes pokazuje za život žena na selu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Znate li šta je ovo?