• Kućna radinost
  • 23.01.2019. 11:00
  • Sarajevsko-romanijska regija, Republika Srpska, Rogatica

Borka Ješić: Nastavnica biologije u penziji ručno izrađuje narodne nošnje

Borka Ješić iz Rogatice u svojoj kući izrađuje narodne nošnje za potrebe kulturno-umjeničkih društava i krštenja djece. Izradu nošnji počela na priručnim materijalima. Što više rada, veća i cijena nošnje.

Foto: Marijana Simanić
  • 109
  • 35
  • 0

U eri industrijske proizvodnje odjevnih predmeta, kineske robe i savremene konfekcije koja je jeftina i za današnje teške ekonomske prilike, postoje žene koje su ostale vjerne tradiciji izrađujući odjevne predmete na starinski način. To su prvenstveno muške i ženske narodne nošnje koje prave na način kako se to radilo prije više od stotinu godina.

Borka Ješić iz Rogatice je član Udruženja žena "Snop" koja vodi i sekciju domaće radinosti u okviru koje se održavaju radionice tkanja, veza i pletenja.

Do sada je organizovala nekoliko modnih revija i njen cilj je da se što više aktiviraju žene iz ruralnih područja.

"U poslijeratnom periodu sam se počela baviti ovim poslom. Tkala sam, vezla i plela, a u novije vrijeme izrađujem i narodne nošnje. Prvu nošnju sam uradila za rogatičko kulturno-umjetničko društvo i ona je napravljena u kombinaciji raspoloživog materijala u to vrijeme", počinje svoju zanatsku priču Ješićeva.

Ješićeva kopira originale nošnji izrađujući ih ručno

Nastavnica biologije po struci, ova Rogatičanka se trudi da kopira originalne nošnje, a posebno zadovoljstvo joj čini izrada ornamentike. "Sve što radim, radim iz ljubavi. Umjesto sukna koristim čohu, a umjesto ćerečeta šifon ili neko drugo pamučno platno. Najteže je vjerodostojno "skinuti" ornamentiku“, naglašava ova vrijedna penzionerka.

Brzina izrade i cijena nošnje zavise prvenstveno od ornamentike. "Jedan muški gunjić se može uraditi za pet, šest dana dok je za ženski jelek nekad potrebno i oko mjesec. Ručno pravim ukrase na muškim i ženskim nošnjama – gajtane i srme", dodaje Ješićeva.

Posebno su simpatične male narodne nošnje

U poslijednje vrijeme se najčešće traže male narodnje nošnje za krštenja kao i nošnje za pjevače izvornih narodnih pjesama.

Najskuplja je muška i ženska romanijska narodna nošnja

"Romanijska muška narodnja nošnja obuhvata čarape, pantalone ili pelengaće, tkanicu, košulju, prsluk i kapu ili šubaru i njena cijena je od 350 do 400 stotine konvertibilnih maraka“, objašnjava ova vrijedna  starica .

Trenutno nema velikog interesovanja KUD-ova za izradu narodnih nošnji jer ona radi ručni rad koji je mnogo skuplji u odnosu na mašinsku izradu.

"Na više mjesta sam vidjela da se prave narodne nošnje, ali sa industrijskim trakama i detaljima izrađenih mašinski što nije autentično, a ni originalno", kaže članica Udruženja "Snop".

Borka se raduje što ima interesa da mlađi nastave njeno djelo

Ona dodaje da joj dodatnu satisfakciju predstavlja i obučavanje mlađih žena članova pjevačkih društava kako se izrađuju nođnje, jer joj je drago da se mlađi interesuju i da će imati neko da je naslijedi. Pored izrade narodnih nošnji, Borka Ješić se bavi pravljenjem  odjevnih predmeta od filcovane vune.

"Pravim kape, šešire, šalove i papuče od filcovane vune koja se dobija valjanjem i glačanjem vune sa vodom i sapunom. To predstavlja poseban segment u mom stvaralaštvu", dodaje Ješićeva.

Takvi šeširi su se nosili između dva svjetska rata, a danas ih možemo vidjeti na televiziji u raznim serijama kao što je "Greh njene majke" i "Ranjeni orao".

Velika je razlika između ručne i mašinske izrade 

Veliku podršku i oslonac pruža joj i suprug Petar Ješić koji joj je od jednog dijela kuće napravio malu radionicu, zatim stanove, kalupe za filcovanje vune, razne mustre za krojenje kao i sav krojački pribor.

Borka Ješič se bavi i pletenjem, tako da u njenom malom carstvu možemo vidjeti i razne džempere, pletene torbice i kape, kao i košulje i haljine.

Boraveći u stanu-radionici ove izuzetno vrijedne žene doživjeli smo atmosferu iz priča naših baka koje su, u svojoj kući proizvodile sve odjevne predmete za sve članove porodice.

Čuli smo, kao u snu, zvrk čunka u razboju, zvuk zubaca metlnih grebena, klaparanje preslice čečrklije, udarce prakljače po platnu koje se bijelilo pored potoka I vidjeli  rumenilo na djevojačkim obrazima dok uz pjesmu spremaju djevojačko ruho ili ruvo.


Fotoprilog


Tagovi

Kućna radinost Rogatica Borka Ješić Narodne nošnje Filcovana vuna Udruženje Snop Ručni rad


Autorica

Marijana Simanić

Marijana Simanić

Marijana Simanić je diplomirani ekonomista za marketing i trgovinu. Ljubitelj je prirode i zdravog načina života. Bavi se novinarstvom, snimanjem i televizijskom montažom. Fotografija je njezin hobi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi