Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • 2023.
  • 31.12.2023. 15:00

Poljoprivreda 2023.: Pogled u rikverc

Iznimno teška godina je iza poljoprivrednika i to na globalnom nivou. Godinu su obilježili prvenstveno vremenski ekstremi koji su se najviše odrazili na žitaricama. Evo presjeka godine

Foto: Depositphotos/budabar
  • 44
  • 4
  • 0

Počela je labavo, ta 2023. godina koju danas ispraćamo. Zima bez snijega, tlo bez vlage, nadprosječne januarske temperature u gotovo cijeloj Evropi, i dalje previsoke cijene inputa kao i stopa inflacije, nastavak rata u Ukrajini. Već se po jutru dan poznao, no malo kko je očekivao da će je obilježiti ekstremi. 

Već u martu kontinent je pogodila snježna oluja uzrokovavši poplave koje su najviše naštetile trajnim nasadima. Puno padavina s grmljavinskim nevremenima obilježilo je čitavo proljeće. Obilne kiše i niske temperature omele su pšenicu u oplodnji što je u konačnici dovelo do slabije kvalitete.

Nije svačije kroz selo pjevati - aplauz samo za poljoprivrednike!

Žetva je bila pri kraju, ljeto na vrhuncu, a u svakodnevni rječnik nam se uz izraz toplotni val uvukla i toplotna kupola. Najviše je bila pogođena jugoistočna i jugozapadna Evropa, odnosno Kipar, Grčka, Italija i Španijaa, ali i SAD gdje je suša naštetila pšenici u tolikoj mjeri da se u ponekim dijelovima odustajalo od žetve.

Vremenski ekstremi 2023. 

Iako svako zna da iza velike vrućine dolazi i velika salauka, niko se nije nadao superćelijskoj oluji, još jednom izrazu kojeg smo sve češće koristili. Zvana još i konvektivna oluja donijela je razoran orkanski vjetar koji je posebno pogodio naše krajeve, ali i Italiju, Sloveniju, Austriju. Nosio je krovove kuća, ali i štala, čupao stabla, povijao do zemlje vinovu lozu, slamao betonsku armaturu, nosio plastenike, lomio sabljike paradajza, paprike i drugog povrća, a kukuruz i suncokret okaštrio do batrljaka. Čovjek je nakon toga mogao samo sjesti i plakati, ali nije bilo vremena. Trebalo je smisliti čime nahraniti stoku i kako preživjeti ovu godinu nakon tolike štete. 

Kao da sve ove nevolje nisu dovoljne, Evropu, a najviše našu regiju, pogodila je afrička svinjska kuga. Da je EU svinjogojstvo u ozbiljnim poteškoćama, znalo se još u januaru kada je osnovana grupa za rješavanje problema. No, niti u najgorim noćnim košmarima nismo mogli zamisliti potresne slike koje su dolazile iz dvorišta seoskih domaćinstava.

Zapadom Evrope, ali i u drugim krajevima svijeta harala je i ptičja gripa, a u nekim se zemljama pojavila i bolest plavog jezika goveda. 

Evropsko stočarstvo bilježi i druge negativne trendove u ovoj godini. U Irskoj je predloženo klanje 65.000 krava kako bi se u tri godine postigli klimatski ciljevi koje su sami postavili. U Nizozemskoj, gdje je stočarima ponuđena naknada ako u potpunosti prestanu držati stoku, odazvao se velik broj svinjogojaca, više nego što je predviđeno finansijskih sredstava. No, od silnih zelenih politika, u toj su zemlji organizirani protesti, na pokrajnskim izborima veliku pobjedu odnio Poljoprivredno građanski pokret, a na parlamantarnim u novembru krajnje desničarski političar Geert Wilders. 

Niske otkupne cijene

Za to vrijeme, izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine nailazio je na probleme jer su  Bugarska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka odlučile zabraniti uvoz i prodaju četiri poljoprivredna proizvoda. Dozvoljen je bio tek transport. 

Sredinom jula Rusija je odlučila prekinuti sporazum o transportu žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda Crnim morem, a Ukrajina se okrenula riječnim i cestovnim putevima. Njeni poljoprivredni proizvodi i dalje dolaze na evropsko i globalno tržište, ali u manjem obimu nego ranije. 

Sve je ovo utjecalo na cijene. One za povrće i voće su porasle, dok su za žitarice pale, posebno za pšenicu. Ratari su, nakon dobre 2022. bili iznenađeni. 

Trend se nastavio i u jesen pa i zimu. 

Iako manji nego prošlogodišnji, troškovi poljoprivrednih inputa i u jesen 2023. za mnoge su bili i dalje visoki, posebno gnojiva.

S obzirom na klimatske promjene koje se očituju i u ovoj blagoj zimi i dovode do velikog broja štetnika, posebno glodavaca, ali i insekata, troškovi uzgoja mogli bi samo rasti. Možemo zaključiti parafrazirajući Preradovićeve stihove pa reći da "stalna na tom svijetu samo klimatska promjena jest". Na to moramo biti spremni i u 2024. 


Tagovi

Poljoprivreda 2023. Pogled na 2023. Ekstremno vrijeme Afrička svinjska kuga Otkupne cijene Niska cijena Superćelijska oluja


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nevjerovatan gest Milave dok je ručala sa prijateljicama zapalio internet. Prvo je pomela svu silažu sa svoje desne strane, pa je onda napala lijevu gomilu.