Vrijeme je da prvom dozom NPK đubriva prihranite voćke

Nakon završetka berbe, a prije nego što opadne lišće, posao u zasadu još uvijek nije završen. Voćke treba da budu u dobroj kondicji, a to će se postići tako što im se obezbjede odgovarajuće količine vode, kako bi se normalno odvijali svi fiziološki procesi. 

Prema riječima Aleksandra Misite, iz PSSRS, voćnjak se prije zimskog mirovanja ne smije prihranjivati azotnim đubrivima kako ne bi došlo do produžavanja vegetacije. 

"To bi dodatno oslabilo usjev i uvelo ga nespremnog u hladni zimski period. Uslijed niskih temperatura došlo bi do propadanja nedozrelih mladara, što bi znatno umanjilo prinose u narednom vegetacijskom ciklusu i nanijelo samo štetu", smatra Misita, napominjući da se voćka prihranjuje kada lišće skoro potpuno opadne, a prosječne temperature budu ispod 10°C.

"Tada su voćke u stanju prisilnog mirovanja. U našim uslovima to se dešava uglavnom u drugoj polovini novembra mjeseca", navodi ovaj stručnjak.

Prihrana mineralnim hranivima u dvije faze

Kada je riječ o jesenjoj prihrani, pored stajnjaka koriste se i kompleksna mineralna NPK đubriva i to u formulaciji 7:20:30, 16:18:36, 5:20:30 ili nekoj drugoj, u zavisnosti šta se u tom momentu traži na tržištu. 

Ranija iskustva stručnjaka ukazuju da je za naše zemljište potrebno oko 400 kg/ha. Preporuka je da se prihrana mineralnim hranjivima obavi u dvije faze, s tim da se količine đubriva prepolove. 

Prvu dozu onih kompleksnih od 200 kg, napominje Misita, trebalo bi ubaciti u tlo od prve polovine novembra dok se ona druga inkorporira u februaru mjesecu.

Poslije berbe, biljku možemo prihraniti i ureom preko lista, odnosno, folijarno. Na ovaj način skine se preostalo lišće koje ne dozvoljava voćki da uđe u fazu mirovanja, što je izazvano pojačanom prihranom azota u toku vegetacije. Takođe, ovakav tretman će obezbijediti do 70 procenata azota usjevu, koji će ga potom deponovati u korijen.

Urea ide u drugoj polovini novembra

U našim krajevima potrebno je sačekati drugu polovinu novembra kako bi se obavio ovaj tip tretmana zato što je potrebno da zeljasti dijelovi biljke sazriju i budu spremni za mirovanje. 

Preporuka agronoma je da doza uree po hektaru bude od 45 do 55 kg. Na taj način će se povećati zametanje plodova za narednu vegetaciju što će uticati i na povećanje prinosa. Pored toga, ima i ekonomičan efekat jer poljoprivrednici neće morati primjenjivati standardne doze azotnog đubriva za majsku prihranu u tlu. 

Nakon završene berbe, vrijeme je da prihranite voćke

Prije nego što se pristupi ovom poslu, obavezno je suzbiti korove u voćnjaku. To se može odraditi običnim košenjem ili primjenom herbicida. Glavni razlog za suzbijanje je smanjenje potencijala korovskih vrsta u idućem vegetacijskom ciklusu koje bi onemogućilo slobodan rast i razvoj voćke. Korov ima plići korijenov sistem i uzima sebi hranu od đubriva koja su namijenjena usjevu.

U konvencionalnom sistemu uzgoja voća, za suzbijanje korova upotrebljavaju se različite vrste herbicida. Neki od njih su na bazi glifosata, koji ima translokaciono dejstvo i nije selektivan. 

"Uobičajna doza tog sredstva je 4 od 6 l/ha ukupne površine. S obzirom da se herbicid aplicira samo na rizosferu (zona tla uz korijen biljke) ispod voća, treba obratiti pažnju na njegovo doziranje", preporučuje ovaj savjetodavac.

Ne zaboravite ni bakarne preparate

U praksi se jako dobro pokazao u kombinaciji sa Deherbanom 2,4-D (2,4-diklorfenikosi), sirćetnom kiselinom 600 g/L.  Preporučena doza za Deherban je 1l/ha. Treba pripaziti i pomenuti tretman izvesti prije opadanja lišća da bi se herbicid mogao što bolje aplicirati na korove. Može se dodati i okvašivač u ovaj rastvor, kako bi aplikacija sredstva bila potpuna. Okvašivač smanjuje površinski napon kapljica vode i na taj način poboljšava dejstvo preparata.

Nakon svih pomenutih radova preporučljivo je obaviti tretman na biljci bakarnim pripravcima. Savjetuje se miješanje bakra sa mineralnim uljem radi boljeg prijanjanja za stablo i njegovog izrazitog ovicidnog djelovanja. U zavisnosti od ponude na tržištu mogu se koristiti bakarna sredstva različitih formulacija.

Kada otpadne više od 50% lišća, vrijeme je za tretiranje bakarnim preparatima

Na primjer: Nordox 0,15% + Mineralno ulje 3% ili Bakarni oksihlorid 0,75% + M.U. 3% ili neke druge. 

"Poželjno je da temperatura bude od 12°C pa naviše i po mogućnosti da je vedar dan. Jon bakra pri toj temperaturi je aktivan (oko dva sata) i ima svoje baktericidno i fungicidno djelovanje", dodaje Misita.

Kada se završe sve ove radnje i dođe do opadanja lišća može da se krene u zimsku rezidbu.