Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćar iz Šija
  • 19.02.2024. 09:00
  • Zeničko-dobojski kanton, Federacija Bosne i Hercegovine, Tešanj

Edib Balić: Ove godine će biti najezda insekata, ne smijemo izgubiti malog proizvođača

S vrsnim voćarom iz Šija kod Tešnja pretresli smo ključne teme bh. agrara. Ima poruku i za vlasti i proizvođače.

Foto: Edib Balić
  • 617
  • 100
  • 0

Kako bi se izborila sa globalistima, pa i monopolom nad cijenama poljoprivrednih proizvoda, država mora zaštititi prvo malog domaćina proizvođača, sažeo je u jednu rečenicu veliku problematiku bh. proizvođača, poznati tešanjski voćar Edib Balić. Iako se svrstava u male proizvođače, veliki je znalac u ovom sektoru.

Na njegovom mješovitom gazdinstvu sada tri grane, osnovna je voćarstvo sa oko 70% na ukupno dva hektara, prati je nešto stočarstva sa oko 20% i ostalo su povrće i žitarice za ishranu porodice.

Od miješalice do voćnjaka

Po profesiji mašinobravar, u karijeri bilježi i crticu majstora za šivaće mašine, pa i sezonskog radnika na miješalici u Hrvatskoj, gdje se zapravo desio i preokret. Gledajući u "jedan dobar voćnjak kod Bjelovara", shvatio je da i u svojim Šijama kod Tešnja ima plodnu zemlju, gdje je njegov dedo gajio voćke. Kada se pripremao za novo zanimanje prvo je pročitao je historijat područja, i našao da je Tešanj nekad slovio za kraj šljiva i jabuka, pa se i suho voće za vrijeme Austro-Ugarske izvozilo vagonima.

"Tako sam 2003. godine ušao u projekat u Zeničko-dobojskom kantonu, tražili su ko bi zasadio 1.000 sadnica jabuke, onda sam svake dvije do tri godine proširivo do 3.500 komada", priča nam Balić koji danas proizvede oko 40 tona godišnje ovog voća. Bilo je godina i kada prerodi do 60 tona, ali to uglavnom onda bude 17-20 tona industrijske jabuke. 

Voćnjak po evropskim standardima

Voćnjak je pokrio prtivgradnom mrežom, osigurao i navodnjavanje, sve je po evropskim standardima, kaže nam, dodavši da ništa ne prepušta riziku, iako se posljednjih godina "otima i pravilo službe". 

"Danas iz doktorata o voćarstvu koji se pisao '80-tih godina, crpimo samo 20 posto, tolika je promjena u agraru, pogotovo u voćarstvu", kaže ovaj domaćin. Kada je podizao svoj voćnjak, prisjeća se da je po uputstvu iz brošure, dubina sadnje bila 1,20 metara, a razmak između sadnica 0,80 m, a ni to pravilo više ne važi.

"Sad kad sam sadio dubina je 80 cm, suzbijaju se redovi kako bi što više sadnica stalo pod mrežu i u sistem navodnjavanja. Teorija, koja je pisana nekada, pada u vodu, rade se gušće sadnje, drugačije agro mjere, ishrana, zahtjevnije je tržište", pojašnjava nam i kaže kako njegov cilj ostaje da kupac njegovu jabuku pojede, a ne da je gleda.

Ne krije da je morao mnogo da uči, a osim stručnih predavanja koje je posjećivao, znanje je "krao" i od agronoma koje je angažirao, oko sadnje, gnojidbe, rezidbe, prorjeđivanja. Danas sve to sam radi, a dodatno znanje crpi iz 1.200 stranica stručne literature.

"Ko ne zna, mora angažirati najmanje tri agronoma, sve to valja platiti. Onda sam ja knjige pradase i jedno po jedno. Nijedan iskusniji rezač neće vam orezati više od 200 sadnica po danu, a naplati najmanje 200 maraka. Ja toliko sad u svom voćnjaku dnevno sam orežem, zaradim na sebi", kaže nam i kroz šalu dodaje da sebi odmah iz fonda za ulaganje prebaci novac u kućni i budžet.

Bit će najezda ove godine

Edib i danas uči, a dosadašnje znanje stečeno iskustvom rado dijeli na društvenim mrežama. Nedavno je tako upozorio kolege da se spreme za predstojeću sezonu jer će biti najezda i bolesti i insekata. Nekada je, kaže nam, bilo pravilo da voćka mora mirovati zimi, ali za to su potrebne niske temperature kako bi se napravila ravnoteža između odbrambenog sistema voćke i štetnika. No, snijega i zime na kakvu smo navikli, nema već dvije-tri godine.

Bubamara je znak da je nešto prisutno, kaže Balić

"Tako je recimo krvava uš, koja se manifestuje bijelom presvlakom, bila vani cijelo vrijeme, nije ulazila u zemlju, znači nije joj bilo hladno i ona je već krenula. Bubamara je znak da je nešto prisutno, da su neke kolonije krenule i već polažu jaja", pojašnjava ovaj domaćin i dodaje da je takva zapažanja u ranijim godinama bilježio tek u martu i aprilu.

Bijeli luk je "noćna mora" za štetočine i bolesti - kako se koristi?

To, kako navodi, znači da ono što je zapisano više ne važi, prvi tretman koji se prema literaturi radi kad krene pucanje pupa kraj marta i april, morat će se, navodi, ove godine debelo pomjeriti već na početak trećeg mjeseca. "Nama su fenofaze izašle izvan okvira voćnog kalendara. Sada je tu naša stvar kako ćemo se snaći. Bit će ove godine najezda kako patogenih elemenata, gljivičnih oboljenja, tako i insekata", smatra Balić. 

Sve je češći problem i povlačenje određenih aktivnih materija sa tržišta, a uvođenje nekih drugih preparata koji su skuplji. Domaći proizvođači, kako navodi i dalje se bore za unutrašnji kvalitet, ne mogu na crtu zapadu po obliku, izgledu, kalibraciji, jer je globalnom proizvođaču bitan kvantitet. Zato je, dodaje, bitno da se sami educiraju i uštede tamo gdje mogu.

Jezero za navodnjavanje

On je savladao i prorjeđivanje. Kako ima kapacitet hladnjače od 40 tona, trudi se da toliko i proizvede i da ona sva bude u dobroj klasi koja se traži na tržištu. "Imam instrument i prije berbe ispitam udio šećera, i berem na 11 na 13 posto, neki beru na 8 posto, ranije izađu na tržište, nemaju hladnjača, tako da je živa borba", kaže naš sagovornik.

Krajnjim potrošačima jabuku po kilogramu prodaje za 1,5 KM i uvijek je spreman priložiti je na ispitivanje. Zbog čestih uslovljavanja odustao je od saradnje sa trgovcima i tržnim centrima.

"Da je meni biti voćar u Italiji ili Sloveniji gdje je proizvođač na prvom mjestu, pa tek onda otkupljivač i prodavac. Ne bih se ja bojao ostaviti ovo unučadima. Fali ovdje još sistema, da ja u berbi prodam. Voćar Talijan ode na zimovanje, ja svoju još prodajem, ne mogu maknuti od kuće, dolaze u hladnjaču, kupe, nose, prodaje se."

Omogućiti onom malom da kupi traktor

Ipak, napominje da odnos države, odnosno ministarstava poljoprivrede, nije zanemariv. "Neka priča ko šta hoće, ali imamo federalni nivo koji prati ruralni razvoj, ja sam ove godine imao investiciju od 8,5 hiljada za podizanje novog zasada, povrat je oko 42 posto. A, nisu nas uslovljavali ni sa kantonalnog nivoa, pa sam mogao malo povući i tu za sadnice, tako da sam faktički dosta vratio od države, a moj ie rad, moja njiva, moj voćnjak", pojašnjava nam Edib.

Trenutno je fizičko lice pa nema poticaja na proizvodnju. Tu su, priča nam veći proizvođači u prednosti i diktiraju proizvodnju. "Da Bogdom možemo svi proizvoditi više, da je na tržištu puno domaće jabuke i onaj bi veliki morao spustiti cijenu. Cilj poticaja je da ga osjeti i potrošač, a ne poticaj sve veći, a proizvod sve skuplji“, dodaje.

Stari traktor među najmlađima u selu

Država, kako kaže, mora shvatiti da su naša sela jako bitna, jer ako globalisti prevladaju i izgubimo domaćina proizvođača, onda će oni držati monopol, pa i visoke cijene.

"Ako imate viška hrane, a manje kupaca mora cijena ići dolje. Ako imate više potrošača, a manja ponuda, ponuđač onda radi kako on hoće. Ja se tu zalažem za razvoj sela", kaže Balić koji smatra da bi i fizičkim licima trebalo dozvoliti da apliciraju na javne pozive, kako bi mogli kupovati mehanizaciju.

Edib je svoj traktor kupio 1985. godine i danas je među pet najmlađih u njegovom selu.

U FBiH kupljena 472 traktora, najviše ulažu porodična gazdinstva

"Je li onaj na selu ostao, ima zemlje, kravu, pa omogući mu da uzme sebi frezu nemoj ga uslovljavati. Pomozi da opstane taj obični mali čovjek na selu koji može sebe i troje oko sebe hraniti. A ne da se, kao danas na selo nose vreće kupusa iz grada sa tržnice, prije je to bilo obratno", precizira.

Berači uglavnom penzioneri

Svojom upornošću i voljom savladao je mnoge vještine u voćarstvu, a njegovo imanje uspješno funkcionira kao mješovito gazdinstvo. Drži i kravu zbog đubriva, kao i ovce koje su zadužene za direktno đubrenje i "košenje" u voćnjaku.

Sve je Edib posložio, ali ga nije obišao problem koji imaju i drugi poljoprivredni proizvođači, a to je radna snaga. Do prije desetak godina kaže nije mogao opstati od poziva, sami su se javljali i tražili posao. Sada je već slika potpuno drugačija.

Ne daj komšiji, nek' propadne: Borba za svaki pedalj zemlje, a baze ni na mapi!

"Ne možeš ih naći, još u martu počneš da tražiš za avgust i septembar. Radna snaga mi je prošle godine bila u prosjeku 70 godina, znači penzioneri. Mladi tek ponekad vikendom", dodaje ovaj domaćin i naglašava da je proizvodnja jabuke ravna poslovima tehničara, "nije to samo natrgati i nabacati, jer to onda uništi sav moj prethodni trud i ulaganje".

To je, kaže, problem broj jedan zbog kojeg mnogi smanjuje hektare pod nasadima. "Možda ću i ja morati smanjivati na onoliko koliko mogu stići sa djecom i unučadima", zaključuje Balić.


Fotoprilog


Tagovi

Proizvodnja jabuke Proizvodnja šljive Krvava uš Poljoprivrednici Mali proizvođači Šije Tešanj Edib Balić


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Ima li ista lakše prodat od peršuna !? 😁