BiH u strahu od nestašice mesa - cijene enormne, proizvođači bez zarade

Rast cijena žitarica na globalnom tržištu, velike nestašice i poremećaji koje je uzrokovala ruska invazija na Ukrajinu, mogle bi, uslijed sve većih problema sa snabdijevanjem, dovesti i do nestašice mesa u Bosni i Hercegovini. Domaći proizvođači, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH pokrivaju tek 30 posto bh. tržišta.

Pri tome, otkupne cijene su, kako navode farmeri i peradari, tolike da jedva mogu održati proizvodnju. Zarade, skoro da i nema, iako potrošači mesu plaćaju po historijski visokim cijenama, tako je kilogram teletine dosegao do 28 maraka, junetine oko 19 KM, svinjetine 10 KM.

"Mi na pilećem fileu, koji košta sada oko 14 KM po kilogramu, gotovo da nemamo nikakve zarade. Zapravo, ona je mnogo manja nego u vrijeme kada je tržište bilo stabilnije, a meso znatno jeftinije", kaže Pero Nikić, predsjednik Udruženja peradara FBiH.

Pat pozicija

Ratna situacija u Ukrajini, jednom od najvećih proizvođača pšenice, a koja je i žitnica kontinenta, dovela je do enormnog skoka cijena žitarica na berzi. Logičnim slijedom, kaže Nikić, peradarska proizvodnja koja je bazirana na stočnoj hrani, koje za sirovinu imaju žitarice, zapala je u problem.

"Taj trend iz Ukrajine prenio se na kompletno evropsko tržište gdje su druge zemlje proizvođači stavile embargo na izvoz, proizvoda u prvom redu mislim na Srbiju i Mađarsku, naše najveće dobavljače. BiH koja je sistemski zapuštena na ratarskom polju u potpunosti je ovisna o uvozu, a sada kada je lanac snabdijevanja presječen, našli smo se u pat pozicija", pojašnjava on.

Srbija zvanično odobrila izvoz žitarica u Sjevernu Makedoniju, BiH na čekanju

Prema evidenciji proizvođača, peradari na raspolaganju imaju žitarica tek za mjesec dana. Sve poslije toga je i za njih vrlo neizvjesno. Situaciju dodatno produbljuje i šutnja Srbije na zahtjev iz BiH da se odobri uvoz ugovorenih količina žita i pšenice, prije nego je ta zemlja uvela zabranu izvoza.

"Trend poskupljenja nas prati i kroz cijene goriva, električne energije i cijene rada. Sve je to dodatno poskupilo našu proizvodnju koja je došla do pitanja egzistencije, odnosno Hamletovske dileme – biti ili ne biti", ističe Nikić.

Proizvođači na gubitku

Slična situacija je i s junetinom i svinjetinom, poskupilo jeste, ali nije ni blizu rentabilne proizvodnje. Kako pojašnjava Ranko Sarajlić vlasnik farme "Zeleni gaj" iz Laminaca kod Bosanske Gradiške, za jedan kilogram svinjskog mesa direktna ulaganja su oko 3,70 KM. Da bi proizvođač zaradio kilogram žive svinje bi se trebao kretati oko pet maraka.

"Za domaćim svinjama i dalje nema neke potražnje, idalje se uvozi 'jeftino' meso iz Evrope. Kod nas se ne mogu prodati ni po cijeni od 3,20 KM žive vage. Ako znamo da kukuruza nema ispod 0,70 KM/kg nigdje i da je paritet za jedan kilogram svinje 7-8 kg kukuruza onda je jasno da smo na gubitku", kaže ovaj farmer koji u štalama ima 300 junadi i 1.600 tovnih svinja i prasadi.

Farma "Pađan" pred gašenjem - ako ne dobije zemljište, Danijel u maju prodaje krave

Sarajlić smatra i kako je nestašica sve izvjesnija, napomenuvši da neke zapadne zemlje počinju ograničavati izvoz, dok je domaća proizvodnja odavno uništena. Tome u prilog govori i podatak da je 70 posto mesa na tržištu BiH iz uvoza.