• Sjetva povrća
  • 16.02.2020. 18:00

Rana sjetva povrća na otvorenom - od luka do rotkvice

Vrijeme je za ranu sjetvu mrkve, peršuna, luka, graška, špinata, blitve i rotkvice. Ako se temperature jako spuste, biljke posijane vani treba zaštiti agrotekstilnom folijom.

Foto: Depositphotos/StockSeller
  • 2.442
  • 232
  • 0

S obzirom na temperature, sjetva i sadnja ranog povrća već se može obaviti. Zavisno od vremenskih prilika i stanja zemljišta, već ove sedmice možete posaditi luk te posijati mrkvu, peršun, grašak, blitvu i rotkivcu. 

Ako se temperature jako spuste, biljke posijane vani treba zaštiti agrotekstilnom folijom. Ona zadržava topliji zrak uz zemlju i spriječava isparavanje vode te tako stvara pogodnu mikroklimu koja utiče na brži porast biljke. Na tržištu postoji više trgovačkih naziva za agrotekstil, a to su agril, lutrasil i kovertin.

Zaštitite povrće pomoću agrotekstilnih folija

Luk na isto mjesto tek četvrte godine

Luk (Allium cepa) se isključivo uzgaja zbog lukovice koja tokom proljetnog razdoblja stvara tzv. lažnu stabljiku sa lišćem i kao takav je poznat pod nazivom mladi luk. On se sadi na osunčana ili djelomično osunčana mjesta jer ne podnosi potpunu sjenu i to u plodno, propusno tlo slabo kisele do neutralne pH rekcije. Luk se na isto mjesto sadi tek četvrte godine, a najbolje poslije usjeva pođubrenih stajnjakom. Dobri predusjevi su kupus, mrkva, grašak, grah i tikvice. Sjetvu se preporučuje obaviti što ranije u proljeće, čim to vremenske prilike dozvole jer rana sjetva pogoduje dobrom rastu i formiranju glavica kao i izbjegavanju bolesti i štetočina.

Vrijeme je za proljetnu sadnju crvenog luka!

Optimalne temperature za rast i razvoj su od 12 do 25°C, a odlikuje se i dobrom otpornošću na niske temperature. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje je od 2 do 3°C. Prilikom sadnje lukovica treba paziti da ne budu već proklijale, a sade se na dubinu od 2 cm i to najčešće u redove. Prilikom sjetve treba obratiti pažnju na razmake pa se preporučuje da ih sadite na razmak od 10-ak cm. Može i gušće, ali se tada razrijeđuju tokom proljeća. Budući da luk ima vrlo plitak korijen, biljci treba omogućiti umjereno vlažno tlo na dubini do 20 cm.

Mrkva i peršun traže tlo mrvičaste strukutre

Mrkvi (Daucus carota) i peršunu (Petroselinum crispum) odgovara blago kiselo do neutralno tlo, pH rekacije od 5.5 do 7. Za sjetvu treba dobro pripremiti zemljište, kako bi bilo mrvičaste strukture i korijen mogao što bolje rasti da ne dođe do njegovog deformisanja. Kao prethodni usjev najbolje im odgovaraju vrste povrća đubrene stajnjakom, poput paprike, krompira, kupusa i graška. Važno im je osigurati dovoljno vlage tokom rasta i razvoja jer bi se u suprotnom njihov kvalitet mogao smanjiti (nepravilan rast, pucanje korijena..).

Kako pravilno uzgajati peršun?

Mogu se sijati već od ranog proljeća, obično početkom marta pa sve do polovine maja. Potrebno im je dosta svjetla za rast i razvoj, a budući da sjeme sporo klija temperature od 5 do 8°C su dovoljne za nicanje. Optimalne su one od 18 do 20°C. Mlade biljke mrkve poslije nicanja dobro podnose niske temperature i do -5°C, a peršuna i do -10°C. Razmak između redova je 30 - 40 cm, a u redu 2 - 3 cm, dok je dubina sjetve 1,5 do 2 cm.

Grašak posijati do sredine marta

Grašak (Pisum sativum) treba posijati što ranije, već krajem februara ili početkom marta, zavisno od područja uzgoja. Ne preporučuje se uzgajati ga na istoj površini najmanje 4 godine. Ranija sjetva je poželjna jer grašak pokrije tlo i smanji mogućnost zakorovljenosti, a i vegetacija završi do sušnog razdoblja. Grašak niče pri temperaturi od 4 do 6°C, a idealne su one od 16 do 18°C. Za vrijeme cvjetanja, temperature bi trebale biti od 18 do 20°C, a za razvoj mahuna 20 do 22°.

Grašak možete sijati već krajem marta

Sije se na dubinu 4 - 6 cm na težim tlima, a na lakšim i pjeskovitijim tlima 2 cm dublje. Sjetva se obavlja u trake s razmakom između njih od 60 cm. Kod visokih kultivara se između redova postavlja potporanj, a u tu svrhu mogu poslužiti grane ili se pak postavlja plastična mreža na kolce. Sije se 80 - 100 klijavih zrna na m2, a sjetvu treba obaviti do sredine marta. Što je kasnija sjetva ili što je lošija priprema tla, siju se veće norme po jedinici površine. Za dobar prinos i kvalitet zrna potrebno je od 200 do 400 mm padavina. Nedostatak vode može uticati na opadanje cvijeta i slabu oplodnju, čime se smanjuje prinos i narušava njegov kvalitet.

Špinat i blitvu uzgajati nakon kupusnjača, krastavaca ili paradajza

Sjetva blitve (Beta vulgaris) i špinata (Spinacia oleracea) se ne radi na površini na kojoj je prethodne godine bila zasijan isti usjev, već je obavezno sprovoditi plodored kako se u zemlji ne bi zadržale bolesti ili namnožile štetočine. Zbog toga je blitvu i špinat najbolje sijati i uzgajati nakon kupusnjača, krastavaca ili paradajza. Tla za obe vrste trebaju biti propusna, strukturna i pH reakcije oko 6.

Koji špinat uzgajate? Obični, novozelandski ili malabarski špinat

Špinat je biljka skromnih zahtjeva prema toploti, a sjeme niče već pri temperaturi od 4°C. Mlade biljke mogu podnijeti i temperature do -7°C dok su optimalne za rast i razvoj od 13 do 18°C, a kod temperatura iznad 25°C, stvara se sitnije lišće te ujedno dolazi i do ubrzanog razvoja cvjetnog stabla. Iz tog razloga je idealno vrijeme sjetve rano proljeće. Blitva jednako dobro podnosi hladnoću i ljetne vrućine pa se poput špinata može sijati već u februaru u toplijim krajevima, a u kontinentalnim u martu.

Blitva i špinat se obično siju u redove razmaka 40 cm s razmakom posijanih sjemenki u redu od 20 cm kod blitve i 10 cm kod špinata, dubina sjetve je 1.5 do 2 cm. Kod uzgoja blitve treba joj osigurati dovoljnu količinu vode, a s obzirom na kvalitet vode valja napomenuti da je ona jedna od rijetkih biljaka koje su tolerantne na slanu vodu.

Rotkvica spremna za berbu već za 30 dana

Rotkvica (Raphanus sativus) je biljka koja zahtijeva blažu klimu, stoga je minimalna temperatura za njen rast 5°C, a optimalna oko 20°C. U vrlo povoljnim uslovima rani kultivari mogu dospjeti za berbu već za 30 dana. Zbog plitkog korijena najbolje joj odgovaraju lagana tla pH vrijednosti 5-7. Ne preporučuje se sijati na istoj površini najmanje 3 godine, a dobri predusjevi su joj paradajz, krastavci i tikvice. Rotkvica se sije na dobro usitnjeno tlo, u redove razmaka od 14 cm, na dubinu od 1 cm, s razmakom između sjemena 5 cm. Ako su uslovi povoljni, sjeme će niknuti za pet dana nakon sjetve.

Rotkvice kao međukultura za redovitu berbu

Sjeme rotkvice sijte svake dvije sedmice, kako biste imali kontinuiranu berbu. 


Tagovi

Proljetna sjetva Sjetva mrkve Sjetva peršuna Sjetva luka Sjetva blitve Sjetva špinata Sjetva rotkvica Sjetva graška Rana sjetva


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.