• Uzgajanje špinata
  • 09.03.2019. 07:30

Koji špinat uzgajate? Obični, novozelandski ili malabarski špinat

Obični, novozelandski ili malabarski špinat su odličan izbor za sve ljubitelje zeleniša, svježih salata i variva. Svaka vrsta ima karakterističan okus listova.

Foto: Pixabay/MSphotos
  • 472
  • 70
  • 0

Špinat (Spinacea oleracea) je česta povrtna vrsta koja se uzgaja u našim baštama. Ne samo da špinat koristimo u gastronomiji već je on pronašao i svoje mjesto u narodnoj medicini.

Uzgaja se veoma lako u bašti, plasteniku ili pod agrotekstilom. Osim u proljeće, špinat možemo sijati tokom ljeta i jeseni. Na taj način možemo imati nekoliko berbi tokom godine. Sjeme špinata sijemo direktno u zemlju. Nema posla oko uzgajanja presadnica. Pošto je špinat veoma otporan na niske temperature sjetva se obavlja u martu, a može i u aprilu. Dobro podnosi pojavu mraza. Optimalna temperatura za rast je između 13 i 16°C.

Špinat voli vlagu, ali ne pretjeranu

Kod sjetve u martu i aprilu berba se obavlja u maju i junu. Međuredni razmak sjetve je od 20 do 25cm. Kod sjetve u bašti za vlastite potrebe razmak sjetve u redu može biti nešto gušći. Tada obavljamo prorjeđivanje i možemo ubrati više mladih biljki špinata. Obratiti pažnju da špinat voli vlagu u zemljištu, ali ne pretjeranu. Konačna gustina biljaka u redu je 10 do 15cm, a biljke koje smo isčupali možemo iskoristiti za pripremu raznih jela. Kod prorjeđivanja biljke beremo sa korijenom.

Biljka špinata na početku formira rozetu listova, a kasnije formira cvjetnu stabljiku. Špinat dostiže visinu do 40cm.

Kod nas se najčešće sije sorta Matador

Postoje brojne sorte špinata koje se razlikuju prema vremenu berbe, vremenu sjetve, boji i krupnoći listova, okusu. Naravno, za sjetvu možemo odabrati i neki od hibrida samo što sjeme ovakvih biljaka neće vjerno prenijeti osobine matičnih biljaka u narednu generaciju. Kod ranih sorti berba može započeti već nakon 3 sedmice od sjetve. Treba znati da rane sorte daju manje prinose. Kod nas se najčešće sije sorta Matador, sorta srednje duge vegetacije. Od sjetve do berbe prođe 30 do 50 dana.

Berba listova se obavlja kada biljka razvije 6 ili više listova, zavisno od sorte, pa sve dok biljka ne počne da razvija cvjetno stablo. Špinat nakon berbe treba što prije upotrijebiti zbog nakupljanja štetnih azotnih materija. Najduže se može čuvati do 5 dana. Ukoliko kupujete špinat obratiti pažnju da nije uvenuo, bez vodenih pjega na listovima. Ukoliko je lišće mlitavo, uvenulo bolje ga ne kupovati, jer je riječ o biljkama koje nisu svježe. Svježe lišće špinata se lomi pod prstima.

Osim klasičnog špinata sve više se uzgajaju novozelandski i malabarski špinat.

Novozelandski špinat

Novozelandski špinat (Tetragonia tetragoniodes) je puzavica koju možete uzgajati u bašti, ali i u saksiji na terasi. Nije u rodu sa običnim špinatom, ali se listovi ove puzavice koriste na isti način. U Evropu je stigao u 18. stoljeću sa Novog Zelanda gdje su ga Maori koristili u svojoj ishrani. Lišće je veoma je bogato mineralima i vitaminima.

Prednost novozelandskog špinata je što se na otkinutom mjestu razvijaju nove grančice što obezbjeđuje dugotrajnu berbu. Cvjetovi su mali, žuti, dok su sjemenke veličine graška. Sklon je samozasijavanju ukoliko ga uzgajate u bašti koju ne orete.

Biljke ovog špinata su veoma osjetljive na mraz, zato ga sijemo kada prođe opasnost od mraza i niske temperature. Sjetva na otvorenom se obavlja u maju, a sjetva se može obaviti u produženom periodu do avgusta. Dobro raste na sjenovitim mjestima i odlično podnosi sušu. Novozelandski špinat se u plasteniku može uzgajati tokom najvećeg dijela godine i koristiti kao zimska salata.

Možemo ga uzgajati iz presadnica. Tada se sije u sjetvene čašice kada sijemo paprike i paradajz. Sjeme prije sjetve se potopi u čaj od kamilice. Klijanje i nicanje traje oko 20 dana. Iz jednog sjemena može nići nekoliko biljčica. Mlade sadnice se prikraćuju kada dostignu 15cm. To će ih potaknuti da se razgranaju. Međuredni razmak biljaka je 25cm, a razmak u redu od 15 do 20cm.

Već od sredine ljeta imaćemo berbu listova novozelandskog špinata. Bere se do kasne jeseni i pojave mraza. Najukusniji su mladi listovi, zato se kidaju vršni izbojci. Biljka će se razgranati kao posljedica kidanja izbojaka. Listovi su ukusniji ako biljka raste u sjeni. Odlično je povrće za baštovane početnike i organske baštovane jer je biljka otporna na mnoge bolesti i štetočine.

Malabarski ili cejlonski špinat

Ovo je biljka porijeklom iz Azije, još je jedna puzavica koja nije zahtjevna vrsta. Nije u rodu sa običnim špinatom. Voli sunčane gredice, ali voli da se zalijeva tokom sušnog perioda. Za rast mu je potreban potporanj. Može da se uzgaja u bašti, ali i u saksijama na terasi.

Malabarski špinat (Basella alba ili rubra) je biljka koju već poslije 50 dana od sjetve možemo brati. Njeni mladi listovi se upotrebljavaju poput špinata, a dobar je za zgušnjavanje variva. Tokom ljeta će nam obezbjediti uvijek svježe listove za salatu. Listovi su veoma mesnati, hrskavi i specifičnog okusa. Veoma je popularna namirnica u kuhinji Azije, Afrike i Indije.

Kod nas se uzgaja kao jednogodišnja povrtnica, a za svoj rast i razvoj zahtjeva stalnu vlagu. Možemo ga uzgajati zajedno sa graškom da iskoristimo podignutu mrežu. Uzgajamo ga iz sjemena ili reznica. Reznice se veoma lako ukorjenjuju. Da bi ubrzali klijanje sjeme je potrebno naparati šmirgl papirom kao sjeme patlidžana. Period nicanja pri optimalnoj temperaturi 20°C traje oko 21 dan. Na otvorenom se sije oko 2 sedmice nakon posljednjeg mraza, kada se zemlja dovoljno ugrije.


Tagovi

Uzgoj špinata Matador Novozelandski špinat Malabarski špinat Cejlonski špinat Sjetva Branje


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi