• Priprema sjemena

Preporuka je tretirati sjeme ovim tehnikama, kako bi brže niklo

Brzina klijanja i nicanja sjemena povrća i cvijeća zavisi od više faktora. Da bi se ovi procesi uspješno odvijali, potrebno je obezbjediti kvalitetne, dezinfikovane sjemenke, koje će se namakati.

Foto: JumpStory (ilustracija)
  • 812
  • 104
  • 0

Prvi korak svake sezone uzgajanja povrća je nabavka kvalitetnog i klijavog sjemena. Brzina njegovog rasta i razvoja zavisi od više faktora: kvaliteta, temperature supstrata i vazduha, snabdjevenosti vodom, uslova osvjetljenja. Suvo sjeme neće krenuti sa procesom klijanja.

Za početak, potrebno je da usvoji vodu i nabubri. Pod uticajem vlage omekšava sjemeni omotač i aktiviraju se uslovi neophodni za klijanje i nicanje. Uspješnost klijanja kod povrća, cvijeća i drugih biljnih vrsta najviše je pod uticajem sposobnosti usvajanja vode, odnosno, bubrenja i toplote.

Mladim usjevima treba kiseonik

Za različite vrste pa čak i sorte karakteristična je različita brzina klijanja i nicanja. Generalno može se reći da kod onih biljaka čiji je omotač ploda bogat eteričnim uljima, teže usvaja vodu, sporo bubri i niče. Takvo sjeme imaju celer, mrkva, peršin. Odlika ovih vrsta je da im treba dugo vremena da proklijaju. Patlidžan je još jedna vrsta povrća koje veoma sporo niče zbog čvrstog omotača sjemena.

Šta stručnjaci savjetuju za uspješan uzgoj povrća?

Kako bi osigurali uspješan rast, sjeme je prethodno potrebno dezinfikovati i namočiti.

Paprika i paradajz poslije namakanja veoma brzo niču, kada im se obezbjedi odgovarajuća temperatura. Bez obzira o kojoj vrsti se radi, nikada ga ne treba ostaviti dugo u vlažnoj sredini jer će propasti. Razlog tome je što klica i mlada biljka trebaju da dišu, potreban im je kiseonik za rast i razvoj.

Svjetlost, temperatura i vlaga

Većina povća bolje niče kada se dezinfikovano i nabubrilo sjeme poslije sjetve prekrije tankim slojem supstrata, zalije i obloži folijom koja sprečava isušivanje površinskog sloja i klice. Međutim, neke vrste bolje će i brži klijati kada su izložene svjetlosti. 

Celer i zelena salata prije niknu kada su prekriveni sa što tanjim slojem supstrata, a za bosiljak je najbolje kada ostane nepokriven. Za sjeme ovih vrsta preporuka je da se zalije, obavi se sjetva i navlaži prskalicom. Posuda sa njim prekrije se prozirnom folijom i ostavi na prozorskoj dasci. Tu će biti dovoljno svjetlosti koja će ubrzati potrebne procese. Naravno, poželjno je da se nalazi u prostoriji koja se grije. Za amaterske baštovane ovo je najlakši način da uzgoje rasad bosiljka. Profesionalni uzgajivači imaju posebne objekte za proizvodnju rasada, opremljene sistemom za grijanje i dopunskim osvjetljenjem.

Za dobar imunitet rasada obratiti pažnju na način i učestalost zalijevanja

Peršinu je potrebno mnogo vremena za klijanje - do 24 dana, bamiji od dvije do tri sedmice, a šparogama i do četiri.

Najsporije niče celer. Cijeli proces od sjetve do dobijanja gotove presadnice traje 10 nedjelja. Kako bi ovo ubrzali, sjeme je potrebno prije sjetve potopiti u vodu sobne temperature i ostaviti jedan do dva dana na osvjetljenom mjestu. Posijani kontejneri se drže u toplom prostoru, a supstrat uvijek treba biti vlažan.

Provjeriti klijavost postojećeg sjemena

Naklijavanje se može uraditi prije sjetve. Ono ima nekoliko prednosti u odnosu na direktno sijanje. Prije svega može da obezbjedi bolje uslove koji su potrebni za klijanje, a zatim koristi se samo sjeme koje je proklijalo. Najednostavniji način naklijavanja je kada se nabubrile sjemenke stave između slojeva papirnatih ubrusa koji se zatim namoče i prekriju folijom.

Ubrusi se mogu staviti na tanjir ili u neku posudu sa poklopcem. U zavisnosti od vrste, posuda se drži na toplom ili u frižideru. Samo sjeme koje treba proći kroz period stratifikacije drži se u frižideru. Povrće i cvijeće treba da bude na toplom mjestu. Dok ne proklija potrebno je redovno pregledati stanje i po potrebi održavati vlažnost papirnatih ubrusa.

Uskoro slijedi sjetva rasada - na šta obratiti pažnju?

Klice ne treba da budu prevelike jer će se lomiti prilikom sjetve. Ukoliko nema vremena za optimalni rok, saksija sa sjemenom koje klija može se premjestiti u prostoriju sa nižom temperaturom ili u frižider (zavisi od biljne vrste) i na taj način će se usporiti rast klica. Za jedan do dva dana, može se odložiti sijanje.

Ovu tehniku nije preporučljivo koristiti za vrste popout celera, zelena salata, raznih vrsta cvijeća. Kako je sitno, najbolje ga je direktno posijati.

Osim toga, na ovaj način može se utvrditi klijavost sjemena kojeg već imamo.


Tagovi

Uzgoj povrća Sjeme povrća Klijavost sjemena Sjemeni omotač Klijanje i nicanje Direktna sjetva Sloj supstrata Posijani kontejneri


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Inace volim povrce sve vrste.Ali najdraze su mi salate i njih mi nikad dosta s toga se trudim i pokusavam tokom citave godine da ih uzgajam