Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Sjetva graška
  • 22.01.2022. 15:00

Grašak se sije u rano proljeće čim nam vrijeme dozvoli

Na tržištu postoje brojne sorte i hibridi. Kada i kako sijati ovu povrtlarsku kulturu otpornu na hladnoću?

Foto: Depositphotos/ksena32
  • 239
  • 52
  • 0

Grašak je povrtlarska kultura koju možemo sijati veoma rano, ali ima svoja pravila. Na tržištu postoje brojne sorte. One niskog rasta imaju kraći period vegetacije. Njih brzo uklanjamo s gredice i možemo posijati nešto drugo. Iz zemlje iznose manje hraniva i nije ih potrebno prihranjivati kao visoke.

Osim toga, zbog kratke vegetacije izbjegnu napad štetočina i bolesti koje se na njemu javljaju (žižak graška i hrđa). Pored sorti na tržištu možete pronaći i brojne hibride F1. Od njih ne možete sačuvati sjeme za sljedeću generaciju, dok od sorti možete jer one vjerno prenose svoje osobine.

Vrijeme sjetve

Ova povrtlarska kultura je veoma otporna na hladnoću i može da se dosta rano posije na otvorenom, u bašti ili polju. Otporan je na mrazeve. U zavisnosti od vremenskih uslova, sjetvu obavljamo od kraja februara i tokom marta. Kako bi osigurali dugu berbu, bolje ga je saditi sukcesivno, u nekoliko navrata.

Za nicanje treba dosta vlage (Foto: M.C.Celić)

Sjetva se obavlja u razmacima od dvije sedmice. On veoma brzo niče, ali za svoj rast i razvoj traži dobru snabdjevenost zemljišta vlagom. No, ne podnosi prevlažno zemljište i tada je podložan pojavi oboljenja koje dovode do njegovog propadanja.

Priprema sjemena

Najveći dio uzgajivača svake godine kupuje sjeme, a jedan dio ostavlja svoje. U tom slučaju ga prije sjetve pregledajte. Sva zrna koja su oštećena i sa simptomima oboljenja, promijenjene boje ili deformisana odbacite. Kako bi ispitali klijavost, potopite manju količinu u slani rastvor. Na jedan litar vode dodajte jednu supenu kašiku soli i dobro izmiješajte. Sjemenke se natapaju u ovom slanom rastvoru preko noći. One koje isplivaju se odbace. Ostatak se ispere, a zatim se drže u vlažnoj gazi tokom dva dana.

Grašak brzo niče (Foto: M.C.Celić)

Kvalitetno sjeme daće više od 90 posto klica. Na osnovu tog podatka možete odlučiti da li ćete ga koristiti ili baciti te ćete tako odrediti i gustinu sjetve.

Također, sjeme se može dezinfikovati. Ako ga kupujete, ono može biti već dezinfikovano (crvena prevlaka).

Sjetva graška

Za sjetvu odaberite lokacije koje su osvijetljene, a izbjegavajte na terenima gdje se zadržava voda. Zemljište treba da je rahlo, prozračno. Najbolje je kada je pjeskovito-ilovasto. Osnovnu obradu obavite tokom jeseni. Od organskih đubriva najbolje odgovaraju kompost, humus ili treset. Ne odgovaraju mu đubriva koja imaju visok sadržaj azota, jer će to dovesti do pretjeranog vegetativnog rasta biljaka i urod može izostati. U proljeće, prije pripreme, može se dodati drveni pepeo koji se umiješa prilikom obrade zemlje.

Pepeo je odličan za baštu - kako ga pravilno koristiti?

Izbjegavajte sadnju na isto mjesto tokom niza godina. Nepoštovanje plodoreda dovodi do nagomilavanja štetočina i prouzrokovača oboljenja.

Najbolje ga je posijati poslije kiše pošto mu je potrebno dosta vlage da sjeme nabubri i počne klijati i nicati.

Možemo ga sijati na različite načine. Najčešće je to u otvorene kanale između kojih je razmak oko 20 cm, a razmak sjemena u redu od 5 do 7 cm.

Sjetva u redovima (Foto: Depositphotos/sdenness)

Sličan način je sadnja u grupicama. U unaprijed napravljene kanale sjeme se sije u grupicama od tri do četiri zrna. One su međusobno udaljene od 10 do 15 cm. Sadnja u trake se obavlja u dva do tri reda koji su međusobno udaljeni 12 do 15 cm, a između traka se ostavlja razmak od 30 do 40 cm. Sjetva u kućice je slična sjetvi pasulja/graha samo što su iskopane jamice pliće i nešto gušće raspoređene.

Grašak niče za 10 do 14 dana, a zahtijeva nosače koji će biljke podići od zemlje, a u suprotnom ona poliježe. U kontaktu sa tlom brže propada, a obrada i berba su otežani.

Briga o usjevu

Zalijevanje, prihranjivanje, uklanjanje korova i zaštita usjeva su glavne radnje koje trebamo realizovati kako bi dobili dobar urod. Sjetva se obavlja samo u vlažno zemljište, jer ako je suvo potrebno ga je dobro zaliti kako bi sjeme nabubrilo i niklo. Poslije nicanja se zalijeva jednom u pet dana ako je suva zemlja. Posebno je snabdjevenost vlagom važna u periodu cvjetanja i plodonošenja.

Berite ga kako zrije (Foto: Depositphotos/gorvik)

U periodu aktivne vegetacije usjev se treba prihraniti s rastvorom pepela koji se priprema tako što se dvije šolje rastvore u kanti vode. Pepeo je bogat kalijumom, a grašak je veliki potrošač ovog minerala. S primjenom ovog rastvora ne treba pretjerivati kako ne bi spalili korijen i treba se kombinovati sa zalijevanjem.

Zaštita usjeva

Mnogo je štetočina koje ga napadaju. Biljka je nježna, sočna, a mlade mahune i zrno su veoma ukusni. Takođe, brojne su i bolesti koje se javljaju na grašku.

Najbolje je provesti preventivne mjere kako bi spriječili njihovu pojavu. Sijati samo kvalitetno sjeme, na osunčanom zemljištu koje je ocjedito. Odgovara mu kada se pored njega posije bijela gorušica, jer ga ona štiti.

Pošto grašak istovremeno cvjeta i formira mahune i zrna koja se beru veoma je teško koristiti hemikalije. Zbog toga je bolje da koristimo prirodna i bio sredstva za zaštitu u čemu nam mogu pomoći rastvori mlijeka i sode. Dobro se pokazao pripravak od vrhova paradajza te rastvor bijelog luka.


Povezana biljna vrsta

Grašak

Grašak

Engleski naziv: Garden pea | Latinski naziv: Pisum sativum L.

Grašak je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodica Lepirnjača (Fabaceae syn. Legumiosae). Sadrži bjelančevine (legumin, legumelin, vicilin, trigonelin i dr.), šećer, škrob,... Više [+]

Tagovi

Grašak Sjetva graška Sjetva povrća Rano povrće Namakanje Pepeo Klijavost


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.