• Pčelarska godina
  • 02.09.2020. 16:15

Dolaze li sve teže godine za pčele, a manje profitabline za pčelare?

Osim što je meda sve manje, problem predstavlja i činjenica da pčele ne mogu u prirodi pronaći dovoljno hrane ni za sebe i svoje potrebe.

Foto: Andrijana Glišić
  • 105
  • 22
  • 0

Situacija u pčelarstvu iz godine u godinu sve je teža, izdašnost paša je manja, a pčelari zbog pomora ponekad ostaju i bez čitavih pčelinjih društava, problema je mnogo. Svoj staž od 67 godina u ovoj grani poljoprivrede, njene lijepe, ali i loše strane, iskustvo, ispričao je pčelar Vladimir Hunjadi.

Pčelarstvom se počeo baviti uz dedu i oca. Kao dijete, sa 10 godina, skidao je rojeve po bašti i to je, kaže, njegovo prvo druženje sa pčelom.

"Imam i dug bračni staž, 55 godina sam u braku i 67 godina u pčelarstvu, moja supruga i ja zajedno radimo na pčelinjaku sve, pčele nam dođu kao još jedan član porodice, tako ih i tretiramo i vodimo računa o njima", navodi Hunjadi.

I do tri bagremove paše

Još 60-ih godina prošlog vijeka imao je pčelinjak prilagođen za selidbu. Sada u kamionu za selidbu ima 75 košnica, tu je uvijek i 10 košnica sa pomoćnim rojevima i maticama kako bi društvo za pašu moglo biti jako, kvalitetno i dobro pripremljeno.

Bagremova paša obećavajuća, krenule pripreme i za suncokret

"Biljni svijet se promijenio sada i nestale su biljke koje su davale aromatičan i kvalitetan med. Tu i dalje dobro medi bagrem tako da kada je njegova paša prvo idem na raniji bagrem i onda se vraćam na pčelinjak na drugu pašu, a dešava se da bude i treća u višim planinskim predjelima. Međutim, ove godine je kiša skinula pa smo ostali na nekoj nuli, generalno, nismo zadovoljni sa njim ove sezone."

Posljednje tri godine izuzetno loše

Kako kaže naš sagovornik, po pitanju prinosa, svaka godina je sve teža za pčele i sve je manje profitablina za pčelare. Kao najbolje godine proizvodnje pamti one prije 50, 60 godina, a posljednje tri su izuzetno loše. Ove je, prema njegovim i procjenama drugih pčelara, 80 odsto meda manje nego prošle godine.

"Kada sam imao 20 košnica, tamo između '60-ih i '70-ih godina, znali smo izvrcati i po dvije tone meda dok je sada od 200 košnica bilo 500 kilograma bagrema i 700 kg lipe i kraj", objašnjava ovaj pčelar.

Medonosne biljke koje bi trebali uzgajati

Njegove pčele ove godine nisu ni bile na suncokretu jer je procijenio da ta paša neće dobro proći. Pravih livadskih paša više nema, dodaje.

"Još uvijek imam meda sa livadskih paša koje su bile izdašne, kada je kvalitet bio na visokom nivou. To je med da kada otvorite teglu zamiriše prostorija, toga nema više. Zemljište se dosta zakorovilo, seoska domaćinstva su se zakorovila bagremom i divljom kupinom, ne možete da prođete kroz šumu više i kroz neke predjele."

Tokom zabrane kretanja živjeo pored pčela

Na ovogodišnju lošu situaciju uticao je i virus korona, napominje naš sagovornik. S obzirom na to da ima više od 65 godina morao je biti u izolaciji, ali je i u tom slučaju bio u društvu pčela.

"U martu i aprilu nisam mogao nigdje ići, što je katastrofa za pčelare i pčele. U to vrijeme pčelar je njima i lijeva i desna ruka. I ja sam onda, u periodu kada su penzioneri u ranim jutarnjim satima mogli u kupovinu, sjeo u kamion i otišao 200 kilometara dalje na pčelinjak, nastanio se tu sa njima", navodi Hunjadi.

Pčelari u velikim problemima: Zbog korone ne mogu hraniti svoje pčele

Osim što je meda sve manje, problem predstavlja i činjenica da pčele ne mogu u prirodi pronaći dovoljno hrane ni za sebe i svoje potrebe.

"Stari pčelari su znali reći svaka peta paša je naša. Ja ne znam sada da li je i svaka deseta izdašna naša. Pčele sve slabije posjećuju biljni svijet. Sada sam došao hraniti ih jer nisu pripremile dovoljno za zimnicu. Dodajem im vještačku hranu, ali ne mogu živjeti samo na šećeru. Međutim, minus je stalno prisutan. Pet i po kilograma su pojele, a nisu donijele ništa."

Ostavlja im 15 do 20 kg meda tokom zime

Iako u toku zime znatno manje hrane potroše, neophodno je da budu dobro pripremljene, ukazuje on. U prosjeku im ostavlja između 15 i 20 kilograma meda kako bi na proljeće izašle jake i spremne za predstojeće paše.

Za dopunsku ishranu pčela najbolji je med

"Ja mogu biti gladan, ali moje pčele ne smiju biti gladne. U drugoj polovini novembra, u decembru, januaru i u prvoj polovini februara troše jedan kilogram hrane mjesečno dok sada konzumiraju 10 do 20 kilograma u mjesec dana. Zimski gubici mogu biti minimum osam, 10, 15 kilograma. Međutim, mogu biti i loše i zime i proljeća pa da im treba i do 20 kilograma. Sada nijedan februar ne prođe da pčelar ne da pčelama šećerno medno tjesto za brži razvoj", navodi sagovornik Agrokluba.

Pčelar sa mnogo zanata

Pčelarstvo, zaključuje, nije lagan već rudarski posao. Prema njegovim riječima, mora biti i fizički i zdravstveno spreman, da zna nekoliko zanata, da bude stolar, veterinar, mehaničar, automehaničar.

"Mora znati popraviti kvar u kamionu zato što ne može ostati na putu sa pčelama, one se sele noću i do jutra morate da ih odvezete tamo gdje je potrebno da budu na paši."

Jusuf Petrović: Pri proizvodnji matica koristim voštane čahure, prirodnije su za pčele

Ovaj pčelar specifičan je i po tome što nikada nije koristio pčelarsku kapu i zaštitnu opremu.

"Pčele iritiraju tamne boje, ja sam uvijek u bijelom. Ne vole losione, mora im se na ispravan način prići sa dimom i koristiti ga samo kada se one uznemire i ako se sve to ispoštuje uopšte nije potrebna zaštita. One osjećaju pozitivnu energiju i ljubav", zaključuje naš sagovornik.


Tagovi

Pčelarska godina Bagremova paša Livadska paša Proizvodnja meda Šteta u pčelarstvu Seleće pčelarstvo Pčelinje društvo


Autorica

Andrijana Glišić

Više [+]

Student žurnalistike i ljubitelj digitalnih medija.