• Proizvodnja matica
  • 15.12.2018. 08:00

Jusuf Petrović: Pri proizvodnji matica koristim voštane čahure, prirodnije su za pčele

Ljubav prema pčelama potakla je Jusufa Petrovića da krene korak dalje i počne sa proizvodnjom matica. U ovom poslu je izrazito uspješan, pa matice šalje širom Bosne i Hercegovine

Foto: Bigstockphoto/wedmow
  • 554
  • 79
  • 1

Jusuf Petrović živi u  selu Voljice u blizini Gornjeg Vakufa Uskoplje i već dugi niz godina se bavi pčelarstvom.  Kako Petrović kaže, počeo je sa tri košnice, a sad ih ima stotinu. Pčele ljeti seli na ispašu u Livno, Glamoč i Sanski most, a zimi ih šalje na zimovanje u Hercegovinu, dok jedan dio ostavlja i kod kuće.  Uspješno proizvodi: bagremov med, livadski med, med od vrijeska, šumski med, polen, propolis, matičnu mliječ, te ono što najviše voli i čim se najviše ponosi, proizvodi i matice.

"Sve svoje proizvode plasiram na kućnom pragu i na prostoru svoje općine, s tim što matice šaljem širom BiH. Šaljem ih čak i poštom, a ko kupuje više dođe u Voljice po njih", ističe Jusuf.

Jusuf Petrović: Voštane čahure su pčelama prirodnije

U Bosni i Hercegovini ima dosta pčelara, ali je malo onih koji se bave uzgojem matica, i stoga je ova naša priča još zanimljivija. On na svom pčelinjaku uzgaja i proizvodi matice autohtonog tipa kranjske pčele koje se nakon oplodnje testiraju na kvalitet. Najveća specifičnost ove priče je činjenica da on umjesto plastičnih čahura u ovoj proizvodnji koristi voštane čahure. Izrazito je zahvalan svom bratu Reufu, koji mu je iz inostranstva donio najsavremeniju opremu za proizvodnju matica. Uz stotinjak košnica, Jusuf posjeduje i 250 pčelinjih nukleusa.

"Proces kreće od presađivanja desetočasovnih larvi iz rodonačelničkog društva u već pripremljene čahure. Umjesto vještačkih, plastičnih, ja upotrebljavam voštane čahure, koje su pčelama prirodnije i na taj način i matici pruža odrastanje u prirodnijoj sredini. Nakon 24 sata  se vidi da li su matičnjaci primljeni u starter tj. društvo bez matice. Ako je prvobitni proces prošao dobro, pčele prime skoro sve matičnjake. Matičnjaci se zatim dodaju jakim uzgojnim zajednicama gdje ostaju sve do zatvaranje matičnjaka", za Agroklub objašnjava Petrović. 

Inkubator bolji od košnice?

Nakon zatvaranja matičnjaka, Petrović navlači zaštitne kaveze, a matičnjaci se opet vraćaju u košnicu, ili se sele u inkubator gdje ostaju u idealnim i kontrolisanim uslovima sve dok se matica ne oslobodi iz matičnjaka. On smatra da je  inkubator bolji u odnosu na košnicu, jer u inkubatoru ne dolazi do većih varijacija temperature i vlažnosti. Zatim izleženu maticu dodaje u oplodnjak ili nukleus, i ona za nekoliko dana treba da izleti na svadbeni let.

Samo najbrži i nazdraviji trutovi će uspjeti oploditi maticu, i to je ujedno i selekcija trutova.

"Nakon nekoliko dana, pregledom ustanovim da li je mlada matica počela sa polaganjem jaja u ćelije, i to ovaj ciklus čini završenim. Poslije toga, matica je spremna za označavanje i dodavanje novom društvu", zaključuje priču Jusuf.

Nadamo se da će vam ova priča približiti proces proizvodnje matica, a ako ipak niste spremni upustiti se u ovaj poduhvat, ovdje ste saznali kod koga možete pronaći potrebne informacije. 


Fotoprilog


Tagovi

Jusuf Petrović Proizvodnja matica Voljice Gornji Vakuf-Uskoplje Voštane čahure Pčelar Inkubator Trutovi


Autorica

Naila Causevic

Naila Causevic

Majka dvoje djece. Po struci PR menadžer, po zanimanju poljoprivrednica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi