Zakon bi trebao napraviti razliku između pravih poljoprivrednika i hobista

Ko je danas stvarno poljoprivrednik ? Zašto se često definicija i praksa na terenu ne slažu ?! Zakon kaže ovako: "Poljoprivrednik je fizičko lice koje na poljoprivrednom gazdinstvu proizvodi biljne i stočarske proizvode te obavlja i druge poslove vezane uz tu proizvodnju, bez obzira na stepen specijalizacije poljoprivrednog gazdinstva na kojem radi, a koji posjeduje znanje i vještinu o poljoprivredi". (Član 3., Zakona o poljoprivredi FBiH). Gotovo identičan je opis i u Zakonu o poljoprivredi RS-a. U praksi to znači da su farmeri sa jednom, deset, ali i sa stotinu krava, u "istom košu", odnosno u zakonskom okviru, svi su poljoprivrednici.

Kako zasijati državno poljoprivredno zemljište u BiH?

Službena institucionalna potvrda da neko ima registrovano poljoprivredno gazdinstvo je dokaz sa pečatom i potpisom da je lice poljoprivrednik. Iza te potvrde može biti jedna krava, "lijeha luka", 100m2 plasteničke proizvodnje, pola dunuma obradive površine ili 100 krava, hektar zasijanog luka, 10 dunuma plastenika i slično. Suština je da zakonski okviri ne razdvajaju obim proizvodnje u definisanju pojma poljoprivrednika. I to ustvari nije problem jer  možda je neko na početku, ide korak po korak, malo po malo gradi i razvija imanje, ali onda ostaje prilika za hobiste, za one koji se zbog viška slobodnog vremena bave poljoprivredom i onda nastaje problem kada pravilnici o novčanim potporama ne prave razliku između poljoprivrednika i hobiste.

I direktor i poljoprivrednik

Imati firmu, biti zaposlen, baviti se nekim primarnim poslom, a ujedno biti poljoprivrednik i uredno se javljati na Program poticaja u ovakvim sistemskim okvirima je ostvarivo. Biti poljoprivrednik, znači uložiti mnogo rada, truda, volje i sredstava da bi na kraju nešto ostvarili. Farmer koji ustaje u 5 sati ujutru, obavlja mužu, hrani stoku, čisti mljekarsko posuđe, vozi traktor, obrađuje zemlju, silira kukuruz pa obavlja popodnevnu mužu, vrši preradu mlijeka, pravi sir, ujutro ponovo u zoru ide na tržnicu, prodaje svoje proizvode, vraća se na farmu, ponovo hrani stoku i tako stalno u krug.

Raspisan poziv za besplatno korištenja zemljišta u poljoprivredi

Je li onda nepravedno koristiti pojam poljoprivrednik za nekog ko na vikend imanjima ima malo malina, još po neko stablo voća i uspijeva ostvariti novčani poticaj, a pri tome je uredno zaposlen u nekoj firmi. Pravi poljoprivrednik nema prvog radnog dana u sedmici, nema vikenda niti prazničnog odsustva. Ako bi sebi dopustio takav luksuz, proizvodnja bi pretrpila ogromne gubitke, te bi jedini izvor prihoda sigurno bio umanjen. Pravilnici možda jesu definisali minimalne ostvarive uvjete za ostvarivanje poticaja. Npr. 3 muzna grla, minimalno 500 kg predate maline u otkup i slično. Međutim kriteriji (ali ne za sve, već za pojedine proizvodnje) su ostavili toliko prostora i prilike da je u tim slučajevima teško razvrstati ko je stvarni poljoprivrednik, a ko hobista, iako i jedan i drugi imaju papir da se bave poljoprivredom.

Poljoprivrednici ili potrošači budžeta?

Za proljetnu sjetvu u FBiH, kao mjera pomoći u vrijeme pandemije izazvane korona virusom Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva objavilo je Javni poziv za subvencioniranje troškova nabavke sjemena, zaštitinih sredstava i gnojiva u ukupnom iznosu od 9,5 miliona KM. Potez za svaku pohvalu, istim primjerom vodile su se mnogobrojne općine i gradovi koji će udružiti i svoja sredstva, te na taj način pomoći poljoprivrednicima. Međutim poljoprivrednici i predstavnici mnogih udruženja negoduju. 

Usvojen Program poticaja u poljoprivredi za 2020. godinu

Opravdano, smatraju da novac neće stiće u onom obimu kojem bi trebao do istinskih primarnih proizvođača. "Ne bi trebala biti realna ta raspodjela da po hiljadu maraka dobije onaj ko je zasijao par dunuma, onaj ko je zasijao par hektara ili onaj koji je zasijao par stotina hektara. To su troškovi koji su strahovito veliki i različiti", kaže Ahmet Lipović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Krajina", iz Cazina.

Sličnu izjavu i komentar dao je i Ermin Veladžić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka i mesa USK.  "Uistinu je samo 2.700 njih koji se bave ovim profesionalno i koji žive od svog rada. Tih novih 15 hiljada koji su ponovo registrovani će nam samo uzeti pare iz budžeta. Nikakve koristi ni država neće imati od njih. Imati će samo zasijano par gredica luka, krompira i nešto malo kukuruza", navodi Veladžić.

Odakle nama toliko novih poljoprivrednika?!

Period proljetne sjetve, subvencije i različite pomoći sa svih nivoa, pratila je i pojava naglog skoka broja novih upisa u RPG (Registar poljoprivrednih gazdinstava FBiH). Samo od marta mjeseca ove godine pa do sada upisano je novih 1.200 gazdinstava i 227 novih poljoprivrednih obrta. Ta činjenica i podatak ostavlja jako puno prostora za diskusiju i pitanja, Kako se desio nagli skok registrovanih poljoprivrednika u tako kratkom periodu ?

Koronavirus je prilika za luk iz Prijedora, krompir iz Fojnice, mlijeko iz Gradačca...?

Sjajan opis ove pojave, što je ujedno i pitanje i odgovor, vrtio se u javnosti u proteklom periodu. Da li je Federacija BiH dobila nove poljoprivednike ili potrošače budžeta ? Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva najavili su podršku po Programu subvencije proljetne sjetve 2020. godine za ukupno 18.400 poljoprivrednika. Da li će se zbog vrlo tanke linije razdvanja proizvođača, hobista i onih koji se bave poljoprivredom zbog svog slobodnog vremena na vikend imanjima, desiti disperzija 8,8 miliona KM koje je ministarstvo namijenilo i tako će ponovo u istom košu biti svi "poljoprivrednici"?!

Struka je uvijek bila jasna - zna se ko je poljoprivrednik, koliko mora proizvoditi, koliko zemlje obrađivati da bi njegovo imanje ili farma bili rentabilni, odnosno da bi on nešto zaradio.