Plastenička poizvodnja povrća je intenzivna i iscrpljuje zemljište. Čitav je niz aktivnosti kojima možemo održati i poboljšati kvalitet tla u zaštićenom prostoru.
Plastenička proizvodnja povrća je veoma intenzivna. Unutar objekta biljke su zaštićene od niske temperature, mraza i padavina i produžava se sezona gajenja usjeva. Plastenici sa sistemom za grijanje obezbjeđuju uslove za uzgoj kultura tokom cijele godine. U toku sezone smjenjuju se i različite vrste povrća koje uzgajamo.
Zemljište unutar njega zbog toga trpi. Iscrpljuje se, smanjuje se sadržaj hranjivih materija, pogoršavaju mu se kvalitet i karakteristike, a takođe nakupljaju se štetočine i prouzrokovači oboljenja. Da bi tlo ostalo plodno potrebno je da se brinemo o njemu kako bi održalo svoje osobine i sadržaj hranjiva u toku niza godina.
U cilju održavanja plodnosti, neophodno je posvetiti pažnju prostoru oko objekta, koji bi trebalo da se održava i da bude čist. Nije preporučljivo oko plastenika da ostavljamo otpad, bilo kakav materijal (daske, vreće i slično). Okolni korov obavezno je da se kosi.
Kada se radi unutra, mora se voditi računa o ličnoj higijeni. Prije ulaska u objekat, operu se ruke. Odjeća treba da je čista. Veoma često možemo sa prljavim rukama ili odjećom biti prenosioci prouzrokovača biljnih bolesti. Unutra ne trebamo pušiti duvan jer on može biti izvor mnogih virusnih oboljenja.
Alat i oprema koji se upotrebljavaju u zaštićenom prostoru, neophodno je održavati i dezinfikovati, posebno kada ga ne koristimo samo u plasteniku. Vršiti i redovnu dezinfekciju armature konstrukcije.
Priprema plastenika: Obavezno je malčiranje i kombinovana sadnja
Jedan od načina čuvanja plodnosti zemljišta u objektima je i poštovanje plodoreda. Pravilnom smjenom usjeva, osim što čuvamo plodnost, sprečavamo nagomilavanje štetočina i prouzokovača oboljenja, smanjuje se zakorovljenost, reguliše iznošenje korisnih materija i olakšava đubenje.
U toku rasta i razvoja biljaka potrebno im je obezbjediti dovoljno pristupačnih elemenata. To možemo uraditi njihovim dodavanjem u osnovnoj obradi, predsjetvenoj pripremi i u toku vegetacije. Količine i vrste hranjiva treba prilagoditi rezultatima kontrole plodnosti zemljišta i potrebama usjeva.
Sjetvom siderata obogaćujemo tlo hranjivim materijama (posebno azotom i organskim tvarima). Takođe, sprečava se rast korova i poboljšava mu se struktura. Pažljivo odabranom vrstom zelenišnog đubriva i teminom sjetve, može se smanjiti količina prouzokovača oboljenja i brojnost štetočina. Najčešće se u te svrhe siju mahunarke i žitarice. Optimalan izbor za navedenu vrstu hranjiva kada uzgajamo paradajz su raž, lucerka, facelija, mahunarke, lupina, gorušica.
Zelena masa se kosi i zaorava u zemljište najmanje tri sedmice prije sjetve, odnosno sadnje povrtne kulture.
Zamjena tla je najsigurniji način, ali i dosta skup kada je u pitanju održavanje plodnosti. Osim toga, zahtjeva posjedovanje mehanizacije kojom bi se odradio taj zahtjevan posao.
Zahvaljujući korisnim organizmima iz mikrobioloških preparata poboljšava se zemljišna struktura, brže se razlažu biljni ostaci, smanjuje se zastupljenost štetnih mikroorganizama koji izazivaju bolesti na gajenim biljkama. Upotrebom navedenih sredstava poboljšaće se imunitet povrtnih vrsta.
Za unapređenje plodnosti tla u plasteniku može se dodati i kompost koji će ubrzati razlaganje organske materije u tlu, a korijen će lakše da usvaja hranjive elemente.
Tagovi
Autorica
